Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

ŽENE U SRBIJI 8. MARTA Svi smo jednaki, još samo da zakon to i potvrdi

08.03.2019. 08:11 08:32
Piše:
Izvor: Dnevnik.rs

Srbija je, po istraživanju Svetske banke „Žene, biznis i pravo”, na 18. mestu u konkurenciji 188 zemalja sveta, kao najbolje rangirana država u regionu.

Po rečima predsednice Skupštine Srbije Maje Gojković, Srbija se na toj listi našla i ispred mnogih zemalja članica EU.

– Istraživanje, koje konstatuje da ženama širom sveta pripada samo tri četvrtine prava koje dobijaju muškarci, pozicionira Srbiju na dobro mesto – rekla je Maja Gojković na skupu „Ka ujedinjenoj Evropi: Rodna ravnopravnost i ženska prava”, ali je istakla da to nije razlog da se ne čini još više na tom polju.

Ona je navela da u Srbiji, kao i u mnogim delovima Evrope i sveta, i dalje postoji rodna diskriminacija i otpori da se žene u punoj meri uključe u sve društvene, ekonomske i političke tokove.

Na rukovodećim pozicijama dvostruko je više muškaraca nego žena, a prosečna zarada muškaraca je veća od prosečne zarade žena (Maja Gojković)

Dodala je da su izazovi u Srbiji slični poteškoćama na koje žene svakodnevno nailaze i u državama EU i šire, te da je neophodno aktivno raditi na suzbijanju diskriminacije na tržištu rada i stvaranju uslova za ekonomsku nezavisnost žena, smanjenju platnog jaza, borbi protiv nasilja nad ženama, kao i promovisanju jednakosti žena i muškaraca u oblasti donošenja odluka.

Ona je istakla da je Srbija najviše postigla po pitanju zastupljenosti žena na mestima na kojima se donose odluke pa je tako u parlamentu 37 odsto žena, žene su na najvažnijim mestima u Vladi, na čelu Narodne banke Srbije, Ustavnog suda Srbije, Republičkog javnog tužilaštva, Tužilaštva za ratne zločine, ali ih, međutim, nema dovoljno na čelu lokalnih samouprava i velikih javnih sistema.

Svi nivoi vlasti trebalo bi da rade zajedno da bi se problemi u oblasti rodne ravnopravnosti rešavali efikasno (Irena Vujović)

Maja Gojković je navela da se žene susreću s brojnim teškoćama na tržištu rada i u oblasti preduzetništva, a da su u posebno teškom položaju, osim žena s malom decom, one starije od 45 godina koje su izgubile posao, kao i da je na rukovodećim pozicijama dvostruko više muškaraca nego žena.

– I ono što je još uvek veliki problem: prosečna zarada muškaraca je veća od prosečne zarade žena – istakla je predsednica Skupštine Srbije.

Podvukla je da je jedan od ključnih izazova i suzbijanje nasilja nad ženama i borba protiv seksizma i mizoginije, koje nisu retke pojave u našoj javnosti.

– “Borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici ostaje jedan od prioritetnih ciljeva – istakla je Maja Gojković, i podsetila na to da je parlament usvojio Zakon o sprečavanju nasilja u porodici.

Dodala je da veruje u to da Srbija može napraviti još jedan korak napred i nakon deset godina usvojiti novi zakon o rodnoj ravnopravnosti.

Srbija nikada nije kaskala u pogledu političkih, ženskih i građanskih prava koja su osvajana i postizana u Evropi i nema čega da se postidi (Jadranka Joksimović)

– Novi zakon o rodnoj ravnopravnosti vidim i kao priliku da se napravi još jedan korak napred u sprečavanju diskriminacije prilikom zapošljavanja, ostvarivanja prava na zaradu, socijalne i zdravstvene zaštite – istakla je Maja Gojković.


Vučević: I budućnost je ženskog roda

„Prošlo je 110 godina od kada je prvi put obeležen jedan nacionalni Dan žena, i pre nego što je kao datum određen 8. mart. Prošlo je više od jednog veka otkako su žene prvi put dobile pravo glasa, otkako su politički bile uvažene i poštovane, i to baš u Novom Sadu, na Velikoj narodnoj skupštini, na kojoj je doneta odluka o našoj nacionalnoj budućnosti. Prošla su i neka burna vremena borbe za ženska prava i za ravnopravnost. Mnogo toga je civilizacija promenila, mnoge greške je ispravila, ali borba i dalje traje”, kaže u osmomartosvskoj čestitki gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević.

„Zato danas, kada vam glasnije nego inače govorimo o tome koliko smo zahvalni što ste toliko snažne i hrabre, da čak i probleme pretvarate u šanse i ostajete čvrsti stubovi i svojih porodica, i našeg društva, želim da znate da ćemo se uvek boriti za to da budemo društvo jednakih šansi, da se ne delimo po polu, već da jedina mera za sve budu ljudski kvaliteti, jer nas baš vi učite njima. Zato su ljubav, poštovanje i podrška, najmanje čime možemo da vam uzvratimo. Uvek ćemo vas štititi od teških i ružnih reči, od prozivki, etiketiranja, pa i samog pokušaja bilo kakvog nasilja”, naglasio je Vučević, i zaključio: „Znajte, Srbija je jaka onoliko koliko ste vi snažne, slobodne, uvažene, poštovane, jer ravnopravnost je mera uspešnosti jednog društva. Budite srećne! Svaki dan neka bude vaš, jer i budućnost je ženskog roda”.

L. R.


Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović poručila je da Srbija nikada nije kaskala u pogledu političkih, ženskih i građanskih prava koja su osvajana i postizana u Evropi i da nema čega da se postidi, već samo može ići napred. Navela je da ne misli da je renesansa, o kojoj govore s najviših mesta u Evropi, najbolji pristup za transformaciju društva kada je u pitanju rodna ravnopravnost jer iz prošlosti nema mnogo toga što bi donelo pozitivne promene, već se moraju stvarati nove prakse.

– Evropa je ženskog roda – istakla je Jadranka Joksimović.

Ona je rekla da rodna ravnopravnost nije samo pitanje evropske vrednosti već ljudske kohezije, koje nema tamo gde nema ravnopravnosti svakog pojedinca.


Sedam žena na VNS 1918.

Na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu 1918, kada je proglašeno ujedinjenje sa Srbijom, prvi put u Evropi pravo glasa su imale i žene. Bio je to revolucionaran demokratski iskorak u vreme kada su Engleskinje, Francuskinje ili Nemice o pravu glasa samo sanjale...

Ko su bile žene koje su stvarale istoriju i postavile osnove rodnoj ravnopravnosti kao delegatkinje na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu 25. novembra 1918. godine? 

Među tim delegatkinjama najbrojnije su bile Subotičanke: Olga Stanković, Katica Rajčić, Manda Sudarević, Mara Malagurski Đorđević i Anastazija Manojlović, dok je Milica Tomić bila iz Novog Sada, a Marija Jovanović iz Pančeva. Zbog svog porekla, među tim ženama-poslanicama svakako je najpoznatija Milica Tomić, kćer Svetozara Miletića i supruga Jaše Tomića, ključnih ličnosti u borbi Srba za autonomiju u 19. veku i početkom 20. Ime je dobila po pesnikinji Milici Stojadinović Srpkinji.


Predsednica opštine Savski venac Irena Vujović rekla je da je grad Beograd 2015. godine formirao Savet za rodnu ravnopravnost i da se, u saradnji s društveno odgovornim kompanijama, dosta radi na osnaživanju žena. Ona je istakla da je Beograd usvojio i Evropsku povelju o rodnoj ravnopravnosti, što je učinilo i još 50 gradova u Srbiji, te da bi svi nivoi vlasti trebalo da rade zajedno da bi se problemi u oblasti rodne ravnopravnosti rešavali efikasno.

Inače, Nacrt zakona o antidiskriminaciji već je prošao Vladu, koja će uskoro razmatrati i novi zakon o rodnoj ravnopravnosti, na kojem se dugo radilo, rekla je na skupu državna sekretarka u Ministarstvu rada Stana Božović.    

E. D.

Autor:
Pošaljite komentar