Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Selidbe jače od stranih investicija

02.10.2016. 19:02 09:06
Piše:

Po rezultatima Ankete o radnoj snazi u drugoj polovini ove godine, koju kvartalno izrađuje Republički zavod za statistiku, najveću stopu zaposlenosti ima Šumadija i zapadna Srbija,

 a potom Beogradski region, dok je ona najniža u Vojvodini i iznosi svega 44,4 odsto. U isto vreme, pokazuje Anketa, stopa nezaposlenosti najveća je upravo u Vojvodini i iznosi 15,9 odsto, a potom slede Beogradski region, južna i istočna Srbija, dok je nezaposlenost najmanja u Šumadiji i zapadnoj Srbiji.

S ozbirom na to da su Vojvodina i Beograd delovi Srbije u kojima ima najviše stranih investicija, koje same po sebi podrazumevaju više radnih mesta, podatak da je upravo tu najmanja zaposlenost i najveća nezaposlenost mogao bi mnoge iznenaditi, ali samo nakratko. Odgovor se krije u demografskim kretanjima.

Bolje reći selidbama našeg stanovnisšta. Osim nespornog razvoja i priliva stranih investicija, ne sme se zaboraviti da mnogi iz drugih delova države dolaze upravo u Vojvodinu i Beograd da bi našli zaposlenje. Takođe, Novi Sad i Beograd su univerzitetski centri, i kojima studira nekoliko desetina hiljada studenata, koji često nakon završetka studija odluče da se ne vraćaju u zavičaj.



Nedavno objavljeni podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je samo tokom prošle godine u Vojvodinu došlo 28.105 državljana Srbije, a od tog broja najviše ih je završilo u Novom Sadu – 6.988. Južnobačka oblast je ujedno primila najviše doseljenih iz Srbije – čak 11.413. U Bečej je došlo 406, Vrbas 447, Bačku Palanku 624, Žabalj 353 stanovnika, dok ih je najmanje došlo u Bač, koji je inače najsiromašnija opština Južnobačke oblasti.



Sremska oblast, u skladu s dobrim privrednim rezultatima i činjenicom da je u njoj mnoštvo stranih kompanija kao i velik broj domaćih koje dobro posluju, primila je prošle godine 4.151 unutrašnjeg migranta, što je svrstava u drugu vojvođansku regiju koja je primila najviše novih stanovnika. Samo u Sremsku Mitrovicu za godinu došlo je njih 1.040, u Staru Pazovu 954, Rumu 753, Pećince 342, Inđiju 512, Šid 383, dok je najmanje došlo u najnerazvijeniju sremsku opštinu Irig – svega 168.



Interesovanje za Severnobanatsku oblast, gde su mnogi industrijski giganti prethodnih godina propali i ugašeni, deset puta je manje nego za Južnobačku pa je u nju prošle godine stiglo svega 1.810 državljana Srbije. Najviše ih se skrasilo u Kikindi – 644, što je trećina ukupnog broja doseljenih. U Kanjižu je otišlo njih 302, Sentu 269, a u Novi Kneževac, kao najnerazvijeniju opštinu te oblasti, 169.



Unutrašnji migranti prošle godine došli su i u ostale oblasti Vojvodine, a najviše ih je došlo u Suboticu – 1.944, Zrenjanin – 1.518, Sombor – 898,  Pančevo .606 novih žitelja. Vršac – 650, Kovin – 475, dok je manji priliv bio u manje razvijenim vojvođanskim opštinama kao što su Nova Crnja, Sečanj, Žitište, Mali Iđoš...



Direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević objasnio je za „Dnevnik” da u poslednjih pet godina podaci o unutrašnjim migracijama pokazuju da pozitivan migracioni saldo u kontinuitetu imaju Novi Sad i Subotica.

On ističe da proces pražnjenja sela i manjih naselja traje još od industralizavcije u prvoj polovini 20. veka, a da su sadašnje migracije samo nastavak tog procesa, koji bi, kako ističe, trebalo zaustaviti i čak preokrenuti određenim politikama.



– Sadašnje migracije iz sela u gradove treba zaustaviti i čak preokrenuti određenim politikama jer taj proces sužava perspektivu ukupnog razvoja i dovodi do velikih distorzija u regionalnom razvoju, na tržištu rada i do socijalnih nejednakosti. Prvi korak je upos-

tavljanje institucionalnog ok-vira dugoročnog planiranja – smatra Kovačević.



LJ. Malešević

 

Mala zaposlenost, male i plate



Najmanja stopa zaposlenosti u Vojvodini oslikava se i u prosečnoj plati jer je ona niža od republičke i velikog dela oblasti u Srbiji. Tako se prosečna plata u Vojvodini u prvih šest meseci kreće od 37.711 do 50.643 dinara, s tim što je najniža bila na početku godine, a najviša u aprilu, kada je inače republički prosek bio znatno veći zbog isplate majske zarade unapred pred Uskrs i 1. maj. Pri tom, valja istaći, prosečna plata u Vojvodini rasla je istim tempom kao i zarade u celoj državi.

 

 

Piše:
Pošaljite komentar