Slavisti: Vukov Srpski rječnik u svom vremenu i danas
BEOGRAD: U Vukovoj zadužbini danas je, u okviru 16. Međunarodnog kongresa slavista, održan okrugli sto "Vukov Srpski rječnik u svom vremenu i danas", povodom 200 godina od prvog izdanja Rječnik Vuka Stefanovića Karadžića.
Prof. dr Ljubinko Radenković sa Balkanološkog instituta, koji je bio moderator okruglog stola, kaže da Vukov "Rječnik" ima izuzetan znčaj ne samo za srpsku kulturu već i slavistiku uopšte.
"Taj rečnik daje sliku ne samo jezika već i života, jer jezik je uvek na neki način i slika stvarnosti pogotovo što je koncept Vukovog rečnika takav da obuhvata i niz folklornih primera koji bliže objašnjavaju pojedine reči", rekao je Radenković Tanjugu.
Radenković je ocenio da "Srpski rječnik" jeste i "dijalektalni, jer oslikava govor Vuka Karadžića i malo naddijalektalan, jer obuhvata reči iz narodne poezije".
Zadatak okruglog stola bio je da se kroz različite poglede na "Srpski rječnik", uz desetak referata, sa gostima iz Nemačke, Belorusije i Rusije, on kompletno osvetli.
Tako je Gabrijela Štubert iz Nemačke govorila o odnosu Vuka Karadžića i nemačkih intelektualaca i filologa što osvetljava mesto i kontekst u kome je "Rječnik" stvaran i na koji način je stvaran s obzirom da Vuk nije bio filolog.
Sergej Zaprudski iz Belorusije dao je komparativni pogled na odnos Vukovog "Rječnika" i beloruskog rečnika Ivana Nasoviča iz 19. veka kada Belorusija nije postojala, već je taj deo teritorije pripadao carskoj Rusiji i na taj jezik se gledalo kao na jedan od zapadnih dijalekata ruskog jezika.
Jekaterina Jakuškina iz Rusije izdvojila je iz Vukovog "Rječnika" grupu reči, koje su ušle u projekat stvaranja "Opšteslovenskog lingvističkog atlasa" u kome se prati kako se pojedine zajedničke reči rasprostiru u slovenskim jezicima i narodima i kako se menja njihovo značenje.
"To je jedan od ključnih zajedničkih zadataka koji se više decenija radi uz objavljivanje knjiga", objasnio je Radenković.
Radenković kaže da je bilo zanimljivo čuti i kako su britanska folkloristika i britanski naučnici prihvatali Vuka Karadžića, pa do toga kako ga Britanci nazivaju nacionalistom i čak ga upoređuju sa pojedinim političarima savremenog doba.
"Ispalo je kao da je Karadžić začeo nacionalizam koji ruši koncept neke slobodne Evrope. Zgodno bi bilo da i naša diplomatija to prouči, jer pokazuje kako se britanska diplomatija ne menja 100 godina i nekako su uvek neprijateljski nastrojeni prema Srbima", zapazio je on.