Prvi korak ka padu kamata na minus i kartice
Od 1. oktobra počinje primena novih propisa vezanih za rezervaciju sredstava kod Narodne banke Srbije a vezano za kredite i druge pozajmice koje su u docnji.
Ta novina najverovatnije neće doneti mnogo novih mogućnosti za zaduživanje klijentima koji već imaju problema u otplati pozajmljenog, već onima koji su bili loši klijenti pa tu brigu prebrinuli.
Ali, zato otvara bankama prostor za snižavanje kamata, ne samo kod kredita već i kod prekoračenja po tekućem računu i kreditnim karticama. Hoće li one to iskoristiti ili ne, ostaje da se vidi. Izvesno je da te kamate, koje su kod nas najviše u sektoru stanovništva, neće pasti već u subotu. A posle – videćemo.
Banke će uskoro samo za pozajmice koje građani ne otplaćuju redovno morati da izdvoje posebne svote na ime rezervacija. Ukoliko klijent ima odobren minus na računu, pozajmicu na kreditnoj kartici koju koristi i plus kredit pa padne u docnju sama kod otplate kredita, banka će izdvojiti novac samo za uslugu koja se neredovno servisira.
Do kraja ovog meseca važi pravilo po kojem su banke zbog docnje u bilo kojem od segmenata usluga koje klijent koristi morale da izdvoje dodatne sume i za pozjamice koje građanin servisira redovno. Istovremeno, odbijale su da odobre nove pozajmice klijentima koji su kasnili s otplatom kredita, i to do tri godine nakon izmirenja obaveza a na osnovu evidencije Kreditnog biroa. Za kartice je to bila godina. Od oktobra oni će moći da se zadužuju i ako imaju negativnu istoriju kod Biroa i više nisu u docnji.
Banke će tako za loše klijente imati manje troškova i više novca za plasiranje.Klijent pada u docnju kada ne izmiri obavezu 60 dana od njenog dospeća. Građani kod nas obaveze po kreditima izmiruju uglavnom redovno. Koncem avgusta njihovo učešće u docnji je bilo 7,2 odsto. Kod privrede dostiže i 16 odsto. Za razliku od kredita, obaveze po minusima i karticama se teže plaćaju. Kod prekoračenja po računu docnja je 12,3 odsto, a kod kartica 19,5.
Kada će banke plasirati građanima novac pod povoljnijim uslovima i hoće li to činiti?
– Ne verujem da će doći do pada kamata, a ni da će loši klijenti veoma lako moći da dobiju zajmove – kaže dr Aleksandar Vasiljević s Fakulteta za pravne i poslovne sutdije „Dr Lazar Vrkatić” u Novom Sadu. – Banke će uz manje rezervacije imati više novca da plasiraju, a to im smanjuje troškove.
Međutim, kod nas klijenti slabije gledaju kamatu kao kriterijum kod kredita. Najviše se kredit bira po visini rate i dužini otplate, i to po principu duži rok – niža mesčna obaveza. Kad klijenti banaka kod nas prilikom uzimanja kredita u prvi plan stave kamatu, i banke će početi da ih snižavaju. Isti kriterijum važi i kod drugih pozajmica.
D. Vujošević
Paprena cena docnje
Za minuse i kartice kod nas su kamate ne visoke već previsoke. Kod prekoračenja po tekućem računu kreću se od 24 odsto na godišnjem nivou do čak 30, a kod plastičnog novca od 22 procenata pa opet do 30. U susednim zemljama te stope se kreću od 10 do 12 odsto pa prostora za sniženje ima.
Pojedine banke za sada pokreću akcije. Tako Alfa banka ima akciju do kraja godine i klijentima odobrava minus bez kamata. Uslov je da otvore račun kod njih i prebace zaradu.