Naše zlato najlepše sija stranim kompanijama
Kanadska rudarska kompanija „Mundoro” pronašla je zlatnu žicu u okolini boljevačkog sela Savinac. Na dubini od stotinak metara otkriven je sloj od 12 metara u kojem sadržaj zlata iznosi čak 30 grama po toni, a srebra 171 gram.
Otkriće tolike koncentracije zlata ukazuje na mineralizaciju koja omogućava nastavak istraživanja, a kanadska kompanija najavljuje intezivnija geološka istraživanja u okolini tog sela, očekujući da će pronaći resurse za otvaranje rudnika zlata.
Nalazak zlatne žice u tom delu Srbije za poznavaoce bogatih srpskih nalazišta zlata nije nikakvo iznenađenje jer se već dugo zna da ga tu sasvim sigurno ima i stoga pojedini istočni delovi naše države, pre svega okolina Bora, Majdanpeka, Zaječara, Negotine, Raške i Medveđe već nekoliko godina privlače veliko interesovanje stranih kompanija, koje ih buše uzduž i popreko. Nezvanični podaci govore da u neiskorišćenom rudnom bogatstvu Srbija ima 263 milijarde dolara, od čega se koristi samo 3,7 milijarde.
Pošto istraživanje rudnog bogatstva zahteva velike investicije koje država trenutno nema, put za strane kompanije već godinama je otvoren i one rado dolaze u Srbiju, uverene – a neke za to već imaju i potvrde – da ovde ima zlata i srebra, ali i drugih vrednih ruda. Već ima 250 eksploatacionih polja na kojima se izvode rudarske aktivnosti i 100 istražnih polja na kojima rade neke od najvećih svetskih rudarskih kompanija. Procenjuje se da strane rudarske kompanije u geološka istraživanja u našoj državi ulažu od deset do 100 miliona dolara godišnje. Pretpostavlja se da trenutno oko 50 stranih firmi istražuje nalazišta zlata u Srbiji. Među njima je i kompanija „Lajf stoun kapital” iz Dubaija, koja je uzela u zakup rudnik „Lece” kod Medveđe, u kojem je samo tokom prošle godine iskopano zlata u vrednosti od 50 miliona evra. U rejonu „Čuki peki” kod Bora kanadska kompanija „Nevus” otkrila je najveće nalazište zlata na svetu, a po njenim planovima, do kraja godine trebalo bi da započnu pripreme za otvaranje rudnika bakra i zlata.
Srpskim propisima omogućeno je stranim kompanijama da istražuju i ekspolatišu nalazišta zlata. Po preliminarnoj ekonomskoj studiji, samo vrednost ležišta kod Bora procenjuje se na sedam milijardi dolara, dok su troškovi otvaranja rudnika procenjni na 500 miliona dolara. U tom istom dokumentu procenjuje se i da je to ležište u ovom trenutku najbogatiji svetski resurs bakra i zlata, kao i da bi od ekspoloatacije rudnika država ubrala pet odsto neto prihoda od taksi za korišćenje mineralnih sirovina, kao i dodatnih 15 odsto na ime poreza.
Kanadska rudarska kompanija „Mundoro”, koja je ovih dana pronašla zlato u okolini Boljevca, nedavno je objavila i da je zainteresovana za strateško partnerstvo s RTB-om „Bor”, što i ne iznenađuje, s obzirom na to da se upravo u njegovoj blizini nalazi jedno od najvećih nalazišta zlata i bakra. Partner u tom poslu im je japanska nacionalna kompanija za naftu, gas i metale. Te dve kompanije, inače, imaju licence za istraživanje na tri istražna polja kod nas, u šta će investirati oko četiri miliona dolara.
LJ. Malešević
Najveće rezerve zlata na Balkanu
Svetski savet za zlato početkom godine objavio je novu listu zemalja koje imaju najveće rezerve zlata, po kojoj Srbija ima najveće rezerve tog plemenitog metala na Balkanu – 18,8 tona – i nalazi se na 63. mestu na celokupnoj svetskoj listi. Sledi Makedonija na 77. mestu, koja ima 6,9 tona. Na 88. mestu je Slovenija s 3,2 tone, dok je BiH s tri tone na 91. mestu. Na listi nema Crne Gore i Hrvatske. Samo u RTB-u, od 1938. godine, od kada se vodi statistika o proizvodnji plemenitih metala, do danas proizvedeno je 160 tona zlata.