(FOTO) RAĐANJE NOVE NADE: Orlovi belorepani na pragu istorijskog uspeha u palićkom Zoo vrtu
Tri jajeta u gnezdu – tri kucaja srca za opstanak jedne ugrožene vrste. U posebnoj volijeri palićkog Zoo vrta, daleko od znatiželjnih pogleda, odvija se reprodukcija koja bi mogla promeniti sudbinu orlova belorepana u našoj zemlji.
"U novembru 2024. godine, obratio nam se čuveni biolog-ornitolog Ištvan Ham iz Zrenjaina, čija su specijalnost orlovi belorepani kojima se bavio većim delom svog radnog veka. Tokom jedne posete našoj ustanovi primetio je, nakon dugog posmatranja, volijere u kojoj je smešteno sedam jedinki orlova belorepana, da su dve jedinke – mužjak i ženka, pokazivale naklonost jedna prema drugoj i da su se izvajale od ostalih jedinki kao potencijalni par," otkrivaju iz uprave Zoo vrta Palić.
Stručnjak koji je čitav radni vek posvetio proučavanju ovih veličanstvenih ptica sa rasponom krila većim od dva metra, prošlog novembra uočio je potencijalnu hemiju između mužjaka i ženke među sedam orlova belorepana smeštenih u palićkom vrtu. Njegova preporuka da se par izdvoji u izolovan prostor ispostavila se kao ključna odluka koja je dovela do izuzetnog rezultata.
U prvoj polovini marta, ženka je snela tri jajeta, što predstavlja prekretnicu u naporima za očuvanje ove retke grabljivice koja je zbog uništavanja staništa, trovanja i krivolova postala ugrožena vrsta u našem regionu.
"Orlovi belorepani su nekada bili uobičajen prizor uz naše reke i močvare. Danas je svako novo gnezdo razlog za slavlje," rekao je Ham.
Za razliku od odraslih ptica u palićkom vrtu, od kojih većina ima trajna oštećenja koja ih sprečavaju da se vrate u divljinu, mladunci koji se uskoro očekuju mogli bi jednog dana poleteti slobodno. "Naš cilj je da ih pripremimo za povratak u prirodu, gde bi doprineli povećanju brojnosti vrste," navode iz uprave Zoo vrta.
Tim stručnjaka sada pažljivo prati proces inkubacije, spreman da interveniše samo ako bude neophodno. Kada se mladunci izlegu, započeće još izazovnija faza projekta – njihova priprema za život u divljini.
"Postoje razne vrste invaliditeta, ali se kod ptica najčešće misli na oštećenje krila, odnosno na gubitak sposobnosti letenja. Ptice koje ne mogu normalno da lete, ne mogu opstati u prirodi, ne mogu da dolaze do hrane. Najveće šanse za duži život su joj ovako improvizovana okruženja gde je čovek aktivno uključen u njihov proces hranjenja i druge vrste zaštite," objašnjava Ištvan Ham, stručnjak koji stoji iza inicijative.
U eri masovnog izumiranja vrsta širom planete, priča sa Palića donosi retku vest koja uliva optimizam – kada se spoje stručnost, posvećenost i pažljivo planiranje, čak i male inicijative mogu značajno doprineti očuvanju biodiverziteta.
Za sada, tri jajeta pod budnim okom roditeljskog para predstavljaju tri nove nade za opstanak orlova belorepana u našim krajevima.
S. Iršević