ARHEOLOŠKA ISKOPAVANJA KOD DVORCA HERTELENDI U BOČARU Otkriva se važan deo istorijske slagalice
Arheološka iskopavanja kod dvorca Hertelendi u Bočaru, koja su sprovedena u septembru i oktobru 2024, biće nastavljena i ove godine, najavio je arheolog-konzervator Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin Dejan Žigić.
– Za ovu godinu predviđeno je iskopavanje uz obavezno prethodno magnetometrijsko snimanje terena, zbog još lakšeg i bržeg utvrđivanja ostataka naselja za koje se može reći da je sigurno zauzimalo mnogo veći prostor i činilo važan deo slagalice u istoriji naseljavanja lokacije na kojoj se danas nalazi Bočar – ističe Dejan Žigić.
Istraživanje je započeto iskopavanjem sondi I i II u pravcu istok-zapad. Tokom iskopavanja gornjih slojeva otkrivena je veća količna recentnog materijala, koji je na to mesto dospeo nanošenjem zemlje sa drugog mesta.
– Kako je u pitanju naseljeno mesto, lokalitet je okružen stambenim objektima i infrastrukturom, pa se tokom iskopavanja gornjih slojeva naišlo na cevi za distribuciju plina, kabl telekomunikacione mreže i vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu. Instalacije nisu predstavljale problem, pa je uklanjanje slojeva moglo nesmetano da se izvodi – objašnjava Žigić.
Posle nekoliko dana naišlo se na ostatke nasebinskih objekata u obe sonde, te je odlučeno da se prati pravac prostiranja „podnica” objekata, kao dokaza rasprostiranja lokaliteta, što je bio jedan od ciljeva prošlogodišnjeg iskopavanja.
– Praćenje i utvrđivanje gabarita objekata zahtevalo je proširenje sondi, kako bi se dobio što veći istražni prostor, koji se sada prostirao na oko deset metara u dužinu. Uzimajući u obzir prvobitni položaj ove sonde, sa produžetkom je imala oblik broja osam – ističe Žigić.
Sonda II proširena je u pravcu sever-jug, u dužinu oko tri metra, nakon čega je njena krajnja dužina iznosila blizu osam metara, a bila je pravougaonog oblika.
– U „kućama” su otkriveni ostaci rupa za stubove koji su pridržavali krov na sedam mesta. Objekti - rupe bili su raspoređeni na istom odstojanju, čineći oblik potkovice. Na nekim fragmentima kućnog lepa uočeni su otisci trske koja je služila kao građevinski materijal. Tokom praćenja širenja objekta otkriveni su brojni fragmenti keramičkih posuda, a u delu sonde prema zapadu i dve cele posude manjih dimenzija – naglašava Dejan Žigić.
Kako je ostalo još vremena, započeto je iskopavanje sonde III, u kojoj je utvrđeno postojanje masivne površine prekrivene lepom. Osim brojnih fragmenata keramičkih posuda, otkrivena je i jedna cela manjih dimenzija.
–Predmet je datovan u period mlađeg bronzanog doba, u Nađrev kulturu, koja se vezuje za period od 1800. do 1700. godine pre nove ere. Jedna od karakteristika ovog perioda je da su posude imale više vratova i izlivaka, baš kao što je slučaj sa nalazom iz Bočara – dodaje Žigić.
Inače, uz Žigića, kao rukovodioca arheološkog istraživanja, stručni tim čine arhitekta - konzervator Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin Željko Popov i jedan arheolog-saradnik. Stručni konsultant je dr Marija Ljuština, vanredna profesorka Odeljenja za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Željko Balaban