Mihajlović: Moramo da obezbedimo energente po održivim cenama
BEOGRAD: Potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da država radi sve kako bi osigurala dovoljne količine energenata po održivim cenama i da je regionalno povezivanje i ulaganje u elektroenergetski sektor prioritet za Srbiju.
„Moramo da obezbedimo dovoljne količine energije i energenata po održivim cenama, jer će u suprotnom biti ugrožena energetska, a samim tim i nacionalna bezbednost i time se danas bavi ceo svet. Kada je reč o gasnom sektoru, novim ugovorom sa Gaspromom obezbedili smo 2 milijarde kubnih metara gasa po održivim cenama. Dodatno smo zakupili kapacitete u skladištima u Mađarskoj i to su kratkoročne mere", kazala je Mihajlovićeva u intervjuu za RTRS.
Kazala je i da smo bez obzira na pritiske koje trpimo zbog neuvođenja sankcija Rusiji, "a koje svi očekuju da uvedemo", uspeli da obezbedimo i za privredu i za domaćinstva dovoljne količine gasa.
"Ipak, naš plan jeste da imamo različite dobavljače gasa, da imamo mogućnost nabavke gasa iz Azerbejdžana ili sa LNG terminala u Grčkoj, jer je diverzifikacija jedini put ka bezbednosti u gasnom sektoru i ne smemo da dozvolimo da budemo zavisni samo od jednog dobavljača“, izjavila je potpredsednica Vlade Srbije u Sarajevu, gde će sutra govoriti na drugom Forumu Energetske zajednice o pravednoj tranziciji.
Ona je rekla da je suština regionalno povezivanje i solidarnost i istakla da je prioritet Srbije izgradnja interkonekcija sa svim državama u regionu.
„Ono što takođe mora da se radi jeste gasovog Inđija - Mačvanski Prnjavor, što će pomoći da Republika Srpska, i cela BiH budu stabilnije u gasnom sektoru. Neće biti laka naredna zima, kao ni ona sledeća, ali mislim da ako smo zajedno i ako pomažemo jedni drugima da možemo lakše da prevaziđemo sve izazove“, rekla je Mihajlovićeva.
Upitana o stanju u elektroenergetskom sektoru, ona je rekla da je neophodno da Elektroprivreda Srbije, kao najvažnije preduzeće u ovoj oblasti ubrza investicije.
„EPS je naše najvažnije preduzeće u energetskom sektoru. Ako smo zavisni kada su u pitanju nafta, naftni derivati i gas, jedino u čemu možemo da budemo potpuno nezavisni jeste proizvodnja električne energije. Nažalost, dugogodišnjim neradom i nedovoljnim ulaganjem imali smo kolaps u decembru prošle godine", kazala je ministarka.
Dodala je i da naše termoelektrane koriste lignit jako lošeg kvaliteta, a pritom su sve komponente za proizvodnju struje poskupele, te da je zbog toga i potreban rast cene struje.
Jer, objašnjava, EPS mora da uloži minimum 200 miliona evra u nove kopove kako bi sledeće godine proizveo dovoljne količine električne energije.
Navela je i da sada uvozimo oko 10 odsto od ukupne potrošnje, a zimi će to biti i više od 20 odsto.
"Povećanje cene neće biti drastično i svakako će struja u Srbiji i dalje biti najjeftinija u Evropi“, rekla je Mihajlovićeva.
BiH je mesto u Otvorenom Balkanu
Mihajlović kaže da regionalno povezivanje u energetici i saradnja, posebno kroz inicijativu „Otvoreni Balkan“, može da doprinese povećanju životnog standarda i da je to pitanje koje prevazilazi dnevnu politiku.
Ona je istakla da je energetska tranzicija nepovratan proces i da su OIE jedini put ka energetskoj stabilnosti i nezavisnosti.
„Kada sam pre dve godine preuzela Ministarstvo rudarstva i energetike prva stvar koju smo uradili jeste da vidimo gde je Srbija u odnosu na zemlje regiona, na države članice EU i videli smo da nismo imali uslove da neko investira i gradi velike kapacitete iz obnovljivih izvora. Izmenili smo zakonodavni okvir, napravili investicioni plan i krenuli sa novom energetskom politikom", navela je ministarka.
Dodala je da nije bilo lako, da je bilo mnogo otpora, posebno, kaze, javna preduzeća nisu shvatala da je prošlo vreme termoelektrana.
"Ali smo napravili osnovu. Srbija mora da napravi iskorak i u smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i da gradi nove kapacitete za generacije koje dolaze posle nas. To su reforme koje su potrebne, ali koje su dale rezultate, jer više niko ne govori o novim TE, već o velikim HE, kao što su Bistrica i Đerdap 3, o solarnim i vetroelektranama. Mnoge zemlje, kao što su Poljska, Grčka, Rumunija su daleko odmakle u energetskoj tranziciji i drastično smanjile proizvodnju iz termosektora", navela je Mihajlovićeva.
Suština je, poručila je, da nema odlaganja, da OIE daju sigurnost elektroenergetskom sistemu i da je potrebno napraviti dugoročan plan izlaska iz proizvodnje energije iz termosektora, korak po korak, jer ništa nije moguće preko noći.
Zelena energija je jako važna za razvoj i energetike i privrede, kazala je ministarka i dodala da su zato i pokrenuti projekti u kojima građani i građanke direktno učestvuju i koje subvencioniše država.
"Dajemo 50 odsto sredstava za zamenu stolarije, odnosno za povećanje energetske efikasnosti, kao i za postavljanje solarnih panela i prvi put u Srbiji građani mogu biti kupci-proizvođači električne energije“, rekla je Mihajlovićeva.
Potpredsednica Vlade je istakla da inicijativa Otvoreni Balkan pruža mogućnosti za nove investicije, zajedničke projekte i jaču pregovaračku poziciju i prema EU i prema drugim organizacijama i državama i da je Bosni i Hercegovini mesto u ovoj inicijativi.
„Nama je u ovom regionu potrebno zajedništvo i zato mislim da je Bosni i Hercegovini mesto u Otvorenom Balkanu. To nije nova Jugoslavija, kako može da se čuje, već je to priča kako da naši ljudi ne idu u druge evropske države, već da ostanu ovde, a na nama je da u fokus stavimo ekonomiju i životni standard, jer je to pitanje iznad politike“, rekla je Mihajlovićeva u Sarajevu gde će sutra govoriti na drugom Forumu Energetske zajednice o pravednoj tranziciji.
Ona je rekla i da se nada da će tokom sledeće godine krenuti realizacija projekta Buk-Bijela i izgradnja aerodroma u Trebinju, te da su zajednički infrastrukturni projekti Srbije i Republike Srpske vredni više od 1,5 milijardi evra.