Potrebno je više govoriti o menstrualnom siromaštvu
Menstrualno siromaštvo tema je koja nije dovoljno zastupljena u našem društvu, žene razmišljaju i kalkulišu koliko će novca odvojiti iz svog buyeta na higijenske uloške i često biraju jeftinije kako bi se uklopile – rekla je direktorka Udruženja „Sloboda nema cenu” Dobrila Marković na nedavno održanoj tribini „Pink fleg: Reproduktivno zdravlje” u Rektoratu Univerziteta u Novom Sadu.
Ona je skrenula pažnju da da menstrualni ulošci treba da su besplatni i jednako dostupni svim ženama, budući da je to prirodna stvar koju same žene ne biraju, a umesto toga, higijenski ulošci su poprilično skupi i oporezuju se sa 20 odsto.
„Tu su i skuplje stvari, poput odlaska kod privatnih ginekologa, jer se u državnim ustanovama termin dugo čeka„. objasnila je Marković.”Studentkinje koje ne rade i imaju ograničen buyet, ali i one koje rade i zbog posla im ispašta fakultet, dosta tereta nose na svojim leđima i besplatni higijenski ulošci bi barem malo pomogli„.
Jelena Mirić iz Ženske inicijative skrenula je pažnju na listu prioriteta prilikom trošenja novca iz kućnog buyeta. Ona je za „Dnevnik” objasnila da zdravlje žene treba da je na prvom mestu, zajedno sa hranom, stanarinom i drugim računima, ali da to kod nas, nažalost, nije slučaj. Zajedno sa dvema koleginicama, Jovanom Mrdalj i Milicom Sekulić, pokrenule su akciju postavljanja besplatnih higijenskih uložaka za studentkinje na Filozofskom fakultetu, i ovo je druga akademska godina u kojoj je to moguće kroz program „Šta nam teško”.
„Na tribini smo nasumično podelili 15 besplatnih PAPA testova za drugarice koleginice i cilj je bio da ih motivišemo da vode računa o svom zdravlju i stave ga na prvo mesto„, istakla je Mirić.
Finansijski aspekt brige o reproduktivnom zdravlju samo je jedan od problema, rekao je specijalista ginekologije i akušerstva dr Dejan Ninčić iz Poliklinike Eurolab na tribini, dodavši da je žene ne posećuju redovno ginekologa, što nije pitanje samo zdravstvene neprosvećenosti, nego i nedostatka organizovanog skrininga koji je neophodan.
„Problem neodlaska na redovne godišnje preglede izražen je naročito među devojkama, mada ni populacija zrele životne dobi nema značajno veću svest o tome„, naglasio je Ninčić. „Skrining programi su potrebni u smislu sprečavanja ili prevencije raka grlića materice, koji je kod nas jedan od vodećih uzroka smrtnosti kod žena, a vrlo se jednostavno dijagnostifikuje, redovnim ginekološkim pregledima, uzimanjem papa testa i sada i HPV testiranjem„.
Tribini je prisustvovalo oko 40 devojaka, a osim dr Ninčića i Dobrile Marković, govorila je novinarka Iva Parađanin i Jovana Mrdalj iz Ženske inicijative i to o važnosti redovnih ginekoloških pregleda i, između ostalog, senzacionalizmu oko teme reproduktivnog zdravlja, menstrualnog siromaštva i same menstruacije.
D. Andulajević