CRVI U NAMIRNICAMA SVE ČEŠĆI Otkud tamo, kako ih se rešiti KOME DA SE OBRATIMO

Isplivale su desetine takvih objava uz priložene fotografije, na kojima se vide beli  gamižući crvi koje retko koga ostave ravnodušnog. Najčešće se crvi mogu naći u brašnu, žitaricama, sušenom voću i orašastim plodovima.

Potrošači koji su prijavljivali prisutnost crva u namirnicama najčešće su ih uočavali u poslasticama – čokoladama i keksima, ali i u grickalicama poput pistaća i indijskog oraha.

Sve je podložno infestaciji, čak i flaširana voda

I dok ne čudi toliko prisutnost crva u orašastim plodovima koji se u trgovinama prodaju rinfuzno ili prepakovani, zbunjuje njihovo prisustvo u neoštećenoj i hermetički zatvorenoj ambalaži, odnosno, originalnim fabričkim pakovanjima. S tim da većini prijavljene hrane “s crvima” rok trajanja nije istekao.

-Gotovo da nema prehrambenog proizvoda koji nije podložan infestaciji jajašcima i crvićima različitog porekla, zavisno od insekta koji je izazvao infestaciju – veliki broj vrsta mušica, moljaca, kućnih muva i sličnih - objašnjava magistar farmacije Zdenka Kocmur, savetnica za hranu u Hrvatskom udruženju za zaštitu potrošača.

Kocmur kaže da su od pakovanih proizvoda najpodložniji infestaciji proizvodi koji sadrže mleko i jaja u prahu, kakao maslac i kakao prah, razne masnoće i emulgatore. Ukratko, konditorski proizvodi. Zatim sve vrste brašna i krupica, zrnati proizvodi kao što su pirinač, ječam, razne popularne integralne žitarice i slični kombinovani proizvodi, mlečni proizvodi, meso i suhomesnati proizvodi, voće i povrće.

-Dakle gotovo sve, a nisu izuzetak ni flaširana voda i napici, iako vrlo retko - dodaje ona. - Često se otkriju tek kad se otvori ambalaža.

Može biti ranije zagađeno

Napominje kako se, zavisno od proizvodno-distributivnog segmenta u kojem se infestacija dogodila, može raditi o zagađenju već izvorne sirovine.

“Moguća je i sekundarna kontaminacija već pakovanog proizvoda u skladištima proizvođača ili trgovca, kao i na policama trgovca. Bez obzira na to u kojem segmentu tehnološkog lanca je došlo do infestacije, iz nevidljivih jajašaca i larvi će se u određenim uslovima razviti crvići i zatim odrasli insekti koji su infestaciju izazvali. U skladištima i na policama lako je moguće da se sekundarno infestiraju i susedni slični proizvodi, a da sam proizvođač za to nije kriv. Nažalost, infestacije se vrlo često otkriju tek kad potrošač kod kuće otvori ambalažu proizvoda”, ističe Kocmur.

Dodaje kako uvek može biti u pitanju propust u poštovanju zdravstveno-higijenskih standarda u tehnološkom proizvodnom procesu, što uključuje i pakiranje prehrambenog proizvoda.

“Prisustvo jajašaca, larvi i crvića, kao i odraslih jedinki insekata koji su izazvali infestaciju prehrambenog proizvoda ne mora nužno biti opasno po zdravlje potrošača, ali treba biti oprezan. Zavisi od porekla i vrste samog insekta, virulentnosti larvi i crvića, kao i od eventualnih toksina kao popratne pojave, opasnost za zdravlje čoveka može biti alarmantna. U svakom slučaju takav proizvod nije za konzumaciju i mora se odmah povući s tržišta”, upozorava ova stručnjakinja.

Kao savetnica za hranu u Hrvatskom udruženju za zaštitu potrošača, napominje da trgovci, distributeri, uvoznici i proizvođači moraju biti o tome obavešteni i preduzeti hitne mere za suzbijanje i eliminaciju daljnje infestacije.

“Potrošač bi trebalo da obavezno uloži pisanu reklamaciju spornog proizvoda s opisom i fotografijom trgovcu i/ili Državnom inspektoratu RH. O svemu bi trebala biti obaveštena i javnost kroz sve dostupne medije”, kazala je.