TRADICIJA I INOVACIJA U SUBOTICI: Umetnost koja slikanjem pleše na svili (FOTO, VIDEO)
Kada svila progovori bojama, nastaje magija koju publika može doživeti u Gradskom muzeju Subotica, gde se prepliću istorija i savremenost ove jedinstvene umetničke forme. Povodom 8.marta upriličeno je predavanje i radonica slikanja na svili.
Između nežnih nabora svile i živopisnih boja krije se priča o umetničkoj tradiciji koja seže u prošlost, ali i dalje cveta u rukama savremenih umetnica. Erika Janović, samostalna umetnica, jedna je od onih koji nastavljaju ovu dragocenu tradiciju oslikavanja svile, unoseći u nju svoju radost i kreativnost.
"Ljubav prema oslikavanju svile datira od malena. Kada sam pohađala Srednju školu 'Bogdan Šuput', odsek tekstil, razvila sam svoju ljubav prema ovoj umetnosti. Pošto je moja baka šila padobrane, koji su se šili od prave svile, ja sam uvek oslikavala komadiće svile koji su ostali," priča Erika sa neskrivanim entuzijazmom.
Ova umetnica, već četiri godine samostalna, svoje radove predstavila je ne samo u Subotici, već i na prestižnim izložbama u Lionu. Nakon uspešne izložbe "Rascvetavanje" u Novom Sadu, deo njenih radova sada mogu videti i posetioci Gradskog muzeja u Subotici.
"Svi moji motivi su iz glave i uglavnom koristim savremene metode poput guta, više nego vosak. Jako volim živahne boje," objašnjava Erika svoju tehniku.
"Meni je drago da se vidi opuštenost i radost u radovima. Koriste se posebne boje za svilu. Ima raznih postupaka sa solju, vodom, konturom, zatim od svetlijih do tamnije boje. Sve to prati liniju i ritam kao i kontrast boja."
Istorijski kontekst ovoj umetničkoj formi daje Olga Kovačev Ninkov, istoričarka umetnosti iz Gradskog muzeja Subotica.
"Ja ne znam da li su naše umetnice bile u regionu prve po slikanju na svili, ali znam da je naša Jelena Čović krajem 19. i početkom 20. veka podučavala slikanje na svili. Zatim, Angelina Mačković, ćerka poznatog arhitekte Titusa Mačkovića, slikala je nekoliko slika na svili."
Muzej je kroz ugovor o poklonu dobio i slike Johane Pilasanović, čiji je diplomski rad bio upravo slikanje na svili.
"Erika Janović mi je pomogla da saznam da je to padobranska svila koja ne može više tako lako da se nabavi," dodaje Ninkov, ističući posebnu vrednost ovih eksponata.
Prateći razvoj ove umetničke forme kroz vreme, Ninkov objašnjava razlike između generacija: "Kada je Angelina Mačković slikala početkom 20. veka, ona je kopirala sa razglednica, bukete kumašica ili neku drugu temu. To su kopije svedene sa jasnim linijama. Kod Johane Pilosanović imamo apstraktnu kompoziciju, dolazi do izražaja matik, vosak i tehnika akvarela. Kod Erikinih radova, ona unosi svoju koncepciju i uživa u svom koloru, prenoseći na svilu radost dok slika."
Za Eriku, oslikavanje svile nije samo umetnost već i terapija.
"Meni je važno da to bude veselo, jer mi je iz hobija, ali i profesija. Za opuštanje," kaže ona i dodaje:
"Ja bih svakome preporučila oslikavanje tekstila ili svile, jer opušta. Može svima doprineti u poboljšanju dana."
Izložba u Gradskom muzeju Subotica nije samo prezentacija umetničkih dela, već i prilika za dijalog između tradicije i savremenosti, između različitih tehnika i pristupa koji su oblikovali ovu jedinstvenu umetničku formu kroz vreme.
Tekst i foto: S. Iršević
Projekat „Stari zanati - nova šansa” realizuje Dnevnik Vojvodina pres, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.