DA LI TREBA DA SE PLAŠIMO INTERKONTINENTALNIH BALISTIČKIH RAKETA? Evo šta kažu stručnjaci ČEMU SLUŽE I ŠTA SADRŽE
Rusija je jutros, kako javljaju ukrajinski i zapadni mediji, lansirala interkontinentalnu balističku raketu na grad Dnjepar.
Ovo je, kako se navodi, prvi put da je Rusija upotrebila ovu vrstu projektila u ratu u Ukrajini.
Interkontinentalne balističke rakete (ICBM) su visoko sofisticirane rakete dugog dometa koje mogu nositi različite vrste tereta, uključujući nuklearne, konvencionalne ili druge vrste bojevih glava. Namenjene su za strateško odvraćanje, što znači da se koriste za odbranu i pretnju odmazdom u slučaju napada, najčešće nuklearnog.
Osnovne karakteristike ICBM-a
Domet ovih raketa obično prelazi 5.500 kilometara, što im omogućava da dosegnu ciljeve na drugim kontinentima. Neke verzije imaju domet do 10.000–15.000 kilometara.
Lansiraju se u svemir, gde dostižu visinu od nekoliko stotina kilometara, pre nego što se vrate u atmosferu i pogode metu.
Savremeni ICBM-ovi koriste napredne navigacione sisteme, uključujući inercijalne i GPS sisteme, za postizanje visoke preciznosti.
ICBM-ovi mogu dostići brzinu od 24.000 km/h, što ih čini izuzetno teškim za presretanje.
Istorijat
Prvu ICBM raketu lansirao je 1957. godine tadašnji Sovjetski Savez, dok su Sjedinjene Američke Države svoju lansirale 1959. godine.
Osim interkontinentalnih, koje imaju veliki domet, drugi tipovi balističkih raketa uključuju:
Rakete srednjeg dometa (IRBM), između 3.000 i 5.000 kilometara;
Rakete srednjeg dometa (MRBM), između 1.000 i 3.000 kilometara;
Rakete kratkog dometa, sa dometom manjim od 1.000 kilometara.
ICBM proizvode i koriste države koje poseduju tehnološke, naučne i finansijske kapacitete za razvoj ovih složenih sistema. Glavni proizvođači i korisnici uključuju:
1. Sjedinjene Američke Države (SAD) Modeli: Minuteman III, Trident II (D5, podmornički lanseri). Korišćenje: Deo nuklearnog "trijada" (kopnene rakete, podmornice, bombarderi).
2. Rusija Modeli: RS-24 Jars, RS-28 Sarmat ("Sotona II"). Korišćenje: Održavanje nuklearnog odvraćanja i strateške dominacije.
3. Kina Modeli: DF-5, DF-31, DF-41. Korišćenje: Dugoročna vojna strategija i zaštita teritorije.
4. Francuska Modeli: M51 (uglavnom podmornički). Korišćenje: Nuklearna odvraćanja.
5. Velika Britanija Modeli: Trident II (D5, preuzeti od SAD). Korišćenje: Nuklearna odvraćanja iz podmornica.
6. Indija Modeli: Agni-V. Korišćenje: Regionalna dominacija i odvraćanje.
7. Severna Koreja Modeli: Hwasong-15, Hwasong-17. Korišćenje: Prikazivanje vojne moći i pretnja globalnoj sigurnosti.
8. Ostali potencijalni korisnici su Izrael (mada to nije potvrđeno), Pakistan i druge države s kapacitetom za razvoj nuklearnog naoružanja.
Svrha i namena
Glavni cilj ICBM-a je da spreče protivnike od pokretanja napada, jer garantuju "uzvratni udar" koji bi bio razoran.
Često su deo "trijada" (kopno, more, vazduh), čime se osigurava sposobnost uzvratnog napada čak i ako su neki sistemi uništeni.
Rakete služe kao sredstvo za demonstraciju tehnološke i vojne moći na globalnoj sceni.
Neke države koriste lansiranja raketa za slanje političkih poruka ili zastrašivanje protivnika.
ICBM-i su strogo regulisani međunarodnim sporazumima: START (Strategic Arms Reduction Treaty): SAD i Rusija ograničavaju broj strateških bojevih glava i raketa. MTCR (Missile Technology Control Regime): Sporazum za sprečavanje širenja tehnologije za proizvodnju raketa dugog dometa.
Iako su ICBM-i ključni za globalnu vojnu ravnotežu, njihovo postojanje izaziva zabrinutost zbog potencijalnih katastrofalnih posledica u slučaju nuklearnog sukoba.