Početak izgradnje Fruškogorskog koridora do kraja naredne godine
Pokrajinska vlada započela je s Republičkom vladom i lokalnim samoupravama značajne zajedničke infrastrukturne projekte, poput izgradnje saobraćajnica,
koje su bitne ne samo za brže i bezbednije odvijanje saobraćaja nego i za privlačenje domaćih i stranih investicija i investitora, odnosno oživljavanje privrede.
Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimir Galić, koji radi na tim projektima, kaže za „Dnevnik“ da je završen i prostorni plan za Banatsku magistralu, koja je posebno važna za privlačenje investicije, zbog toga što je Banat manje razvijen deo Vojvodine i Srbije.
– Očekujemo da će u narednih mesec – mesec i po biti održana sednica Skupštine Vojvodine, na kojoj će biti usvojen prostorni plan posebne namene za takozvanu Banatsku magistralu. Što se tiče našeg sekretarijata, taj posao je urađen – navodi Galić.
Na zajedničkoj sednici Republičke i Pokrajinske vlade u Novom Sadu u oktobru donet je značajan zaključak da se krene u plansku dokumentaciju za izgradnju brze saobraćajnice sa četiri kolovozne trake za pravce Novi Sad – Zrenjanin i od Zrenjanina do Beograda preko Čente na Borču i na most „Mihajlo Pupin“. Šta možete o tome da kažete?
– Veoma bitno da se zna je da parcele na kojima je postojeći put Novi Sad – Zrenjanin i Zrenjanin – Beograd preko Čente, širok između 35 i 50 metara. Za igradnju brze saobraćajnice je dovoljno 30 metara širine kolovoza. U prevodu, to znači da neće biti postupka eksproprijacije. Ona je faktički završena kada je put prvi put rađen. Znači, kad se uradi planska dokumentacija, može se krenuti u izgradnju ako se nađe investitor. Eksproprijacija zna da bude veoma bolna i dugotrajna, i ponekad skupa, ali ovde je neće biti.
Dokle se stiglo s Fruškogorskim koridorom, koji je i najzanačajniji projekat, kada se radi o infrastrukturnim projektima Vojvodine, ali i Republike Srbije?
– Put je podeljen na određene celine i u potpunosti smo završili plansku dokumentaciju od auto-puta E-70 Beograd–Zagreb do budućeg ulaska u fruškogorski tunel i tunel kroz Frušku goru. Na zajedničkoj sednici dveju vlada 21. oktobra je doneta odluka da će se za sledeću godinu u buyetu Republike Srbije odvoji novac za ekspropijaciju zemljišta na tom potesu, tako da se može očekivati da će krajem sledeće godine početi i radovi. Fruškogorski koridor je vrlo značajan jer spaja auto-put E-75 Beograd–Budimpešta i auto-put E-70 Beograd–Zagreb, ali ide i do Šapca pa do Loznice, a odatle na granični prelaz s Republikom Srpskom. Dakle, suština tog koridora je ne samo da spoji ta dva auto-puta nego i da spoji Republiku Srbiju s Republikom Srpskom.
Šta će biti s divljim deponijama u Vojvodini?
– Kad je reč o životnoj sredini, upravljanje otpadom je preventiva njene zaštite. U APV ima 600 divljih deponija, koje su, da tako kažem, mapirane, označene kod nas u Sekretarijatu. Od toga je 250 velikih divljih deponija, u gotovo u svakoj opštini, a osim tih deponija imamo velikih problema i s animalnim otpadom, koji se najviše javlja u južnom Sremu. Krenuli smo u projekat uklanjanja i saniranja tih deponija, dobili smo podršku Sekretarijata za poljoprivredu kad se radi o uklanjanju divljih deponija s državnog poljoprivrednog zemljišta. Nadam se da će u sledećoj godini biti dovoljno novca da se ta nastavi akcija.
Idemo u susret otvaranju poglavlja 27 u pristupanju, koje se tiče životne sredine?
– U skladu s odredbama tog akta trebalo bi do 2027. godine da očistimo sve divlje deponije. Završili smo čišćenje one u Vrdniku, sad treba sanirati i zemljište koje na padini pored potoka, koji ide u jezero, a tu je odlagana ambalaža od sredstava za prskanja voćnjaka. To je opasan otpad. Trenutno nema novca za sanaciju zemljišta, ali se nadam da će biti u predstojećem periodu. Moramo raditi i monitoring, poput Nemačke, koja, kad očisti neku deponiju, postavi kameru sa senzorima s nezavisnim napajanjem, znači napajanjem putem Sunčeve svetlosti. Kamera snimi onog ko dolazi da odlaže otpad, a niko ne dolazi biciklom nego traktorima, uslika se registracija i potom se pokrene postupak protiv njih.
Koji su planovi za narednu godinu, šta je neodložno da se uradi?
– Imamo tekuće aktivnosti koje moramo raditi, a to je monitoring vazduha, vode i zemljišta. Moramo otklanjati i štetne organizme i korovsku biljku ambroziju. Nju smo uklanjali i do sada, štaviše, ove godine smo nagrađeni u okviru pete konferencije o prekograničnoj saradnji u organizaciji Kancelarije Vlade Srbije za evropske integracije i Delegacije EU u Srbiji. Dobili smo nagradu za projekat „Podrška životnoj sredini bez alegrena“. Ocenjeni smo kao jedan od najboljih projekata prekogranične saradnje. Projekat su realizovali Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Fond „Evropski poslovi“, Grad Sombor i lokalna samouprava u Baji, u Mađarskoj. Sad smo konkurisali za isti projekat u ukupnom iznosu 1,4 milion evra s Vukovarsko-sremskom županijom za uništavanje ambrozije u poplavljenim delovima Bačke Palanke, Pećinaca, Šida... Znači, pokazali sno da možemo to da uradimo i naš posao cene EU i nadležno ministrastvo u Republici Srbiji. Nastavićemo tako da radimo, naravno, mnogo zavisi od novca koji ćemo dobiti u buyetu za 2017. godinu. Jer, ovo što smo uradili, uradili smo s malo para pošto, kad se radi o prekograničnoj saradnji, mora da se obezbedi ukupno 15 odsto od onog što se dobije, a to su vrlo značajna sredstva.
Eržebet Marjanov
Otkupljivanje zemljišta
Kod Fruškogorskog koridora eksproprijacija je neophodna. Po vašoj proceni, hoće li dugo trajati?
– Kod dela Fruškogorskog koridora za koji smo završili plansku dokumentaciju, biće samo otkupljivanje zemljišta. A kad pričamo o putu Novi Sad – Zrenjanin, tu nema naseljenih mesta, i to daje mogućnost da, čim se završi planska dokumentacija, krenu radovi. Takođe je značajno reći da, kad se uradi prostorni plan, idejni projekat mora da se usaglašava s detaljnim regulacionim planom koji donosi lokalna samouprava i koji košta. Kada je reč o deonici brze saobraćajnice Zrenjanin–Beograd, nadležnost Grada Beograd prostire do Tamiša, do Čente, tako da ćemo to raditi u saradnji s Beogradom.