(FOTO) Kako će se 2027. spojiti Novi Sad i Petrovaradin PASARELA DOBILA ZELENO SVETLO Novim mostom peške preko Dunava, pa liftom do Tvrđave

Predstavnici srpske vlasti i kineske kompanije Šandong Haj-spid potpisali su u sredu u Novom Sadu ugovor o projektovanju i izgradnji pešačko-biciklističkog mosta koji će spojiti kej na Dunavu sa Petrovaradinskom tvrđavom. Vrednost ovog projekta je 38 miliona evra, odnosno više od 4,4 milijarde dinara.

Osim izgradnje samog mosta, ugovorena je i izgradnja pristupnih saobraćajnica, rekonstrukcija postojećeg tunela i izgradnja liftova do gornjeg platoa Petrovaradinske tvrđave. Izgradnja bi trebalo da počne na proleće 2025. godine, a radovi bi trebalo da budu gotovi 2027.

Kako je Gradnja već pisala, novi novosadski most biće izgrađen na stubovima nekadašnjeg mosta Franca Jozefa, izgrađenog 1883. godine po projektu nemačkog građevinskog inženjera Karla Baumana, kao deo tadašnje pruge Budimpešta – Zemun.

Kao početna tačka za projektovanje novog mosta na ovom mestu poslužilo je prvonagrađeno rešenje sa konkursa organizovanog 2019. godine, koje potpisuju Fedor Jurić, Ivan Šuić i Ognjen Graovac, nakon čega je na projektu mosta radio i Saobraćajni institut CIP.

Ulazak u tunel preko Dunavskog bedema
 

Novoprojektovani most, koji će sa sremske strane voditi u tunel ispod nivoa same tvrđave, dugačak je 437 metara, širok 12 metara, a iz grada će mu se pristupati sa lokacije smeštene na raskršću Bulevara cara Lazara sa Kejom žrtava racije i Sunčanim kejom.

Sa petrovaradinske strane most će preći preko Dunavskog bedema i „ući“ u tunel koji će voditi do lifta. Most i tunel biće u potpunosti prohodni za pešake i bicikliste, dok će u delu tunela biti smešten i promotivno-izložbeni prostor posvećen istoriji Petrovaradinske tvrđave, piše Gradnja.rs.

Iz tunela će Novosađani i njihovi gosti liftom moći da se prevezu do platoa na Petrovaradinskoj tvrđavi, a takođe će im biti dostupno i stepenište.

Pešačke staze biće široke šest metara, a biciklistička tri metra. One će biti odvojene barijerama, kako bi se osiguralo da se staze koriste za svoju namenu.

Što se tiče materijala za izgradnju mosta, konstrukcija će biti čelična, a ograde staklene. Pod za pešake će biti od drveta, dok će biciklističke staze biti od tartana.

Ideja je da se što manje koriste monolitni elementi poput betona – koji je predviđen da se iskoristi isključivo za saniranje i obradu postojećih oslonaca na reci.

Svi postojeći stubovi biće zadržani
 

Nazvan po caru Austrije i kralju Ugarske, most Franca Jozefa bio je dug 432 metra i nastavljao se u tunel ispod Petrovaradinske tvrđave, dug oko 350 metara, koji je sada dobrim delom obrušen.

Kako govore istorijski podaci, od 1929. godine most je nosio je ime princa Aleksandra Karađorđevića, a srušila ga je Vojska Kraljevine Jugoslavije tokom Aprilskog rata 1941. kako bi sprečila dalje nadiranje okupatora.

Planom je predviđeno zadržavanje sva tri postojeća stuba, odnosno njihova sanacija, adaptacija ili rekonstrukcija, u skladu sa konačnim rešenjem konstrukcije mosta za planirano opterećenje biciklističko-pešačkog saobraćaja.