Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

PODRŠKA I LJUBAV KLJUČ U PRILAGOĐAVANJU ŠKOLARACA Saveti psihologa Aleksandra Šibula kako se nositi s novim izazovima povratka dece u školu

31.08.2024. 13:46 14:15
Piše:
Izvor: pixabay.com, ilustracija

Letu se bliži kraj, poslednji dani raspusta su na izmaku, a nova školska godina samo što nije počela, s toga svi školarci polako ostavljaju bezbrižne trenutke, pune igre i zabave, iza sebe.

Vreme je da se razmišlja o povratku u školske klupe, što je uvek veoma stresno, kako za samu decu, koja se vraćaju ili tek treba da zakorače u školski svet, tako i za njihove roditelje koji proživljavaju sve to zajedno sa njima. Na pomolu su novi izazovi, od savladavanja novih gradiva i zadataka, do ponovnog uklapanja u svakodnevnu rutinu i dinamiku školskog života. Kako bi lakše prihvatili povratak u školske klupe, decu je potrebno emocionalno na to pripremiti,  što potvrđuje i psiholog Aleksandar Šibul.

-  Ako dete uspemo da dobro emocionalno pripremimo za polazak u školu, tad smo postavili dobar temelj za rast i razvoj pozitivnog stava prema učenju a time i lakšu adaptaciju na novonastalu situaciju. Kod deteta je najvažnije razvijati ljubav prema sticanju znanja, a ne samo očekivanje da nam donesu dobar uspeh i odlične ocene. Emocionalnu pripremu čine razgovori o raznim situacijama koje dete može očekivati u školi. Treba biti realan u tome i ne idealizovati školsko okruženje. Samo pozitivna priča može stvoriti u mladom umu nerealna očekivanja koja mogu itekako uticati na gubitak motivacije za učenjem. Odvedite dete da vidi i oseti atmosferu u školi. Razgovarajte sa starijom decom koja su već iskusniji učenici – kaže psiholog Šibul i dodaje da je možda najvažnija stvar za dete to da mu roditelji stave do znanja da će mu u svemu biti podrška.

Kako dalje objašnjava, mnogi problemi, sa kojima će se dete susresti tokom svojih školskih dana, umnogome zavisi i od načina na koji su proveli raspust. Kako će se deca prilagoditi novonastalim situacijama, novim izazovima i strukturi, zavisi od toga da li im je vreme tokom leta bilo organizovano ili ne.

- Ako su deca bila prepuštena stihiji bez i male strukture i organizacije vremena, tad može nastati početna nezainteresovanost za učenje i struktuiran rad. Nekontrolisano korišćenje telefona i igrica takođe imaju negativni transfer na prihvatanje školskih obaveza i zahteva. Deca tokom raspusta treba da imaju i obaveza pored zabave i igre. Čitanje, ograničeno vreme na internetu, davanje različitih zadataka, koje će svakog dana izvršavati, razviće doživljaj da je rad neophodan i da tako i postaje izvor zadovoljstva, a takođe i bitan činilac u razvoju samopoštovanja – objašnjava naš sagovornik.

Kako bi se uspostavila svakodnevna rutina, naš sagovornik tvrdi da je neophodna pomoć roditelja, koji će školarcima biti podrška, tako što će im, u procesu učenja, dati smernice, ali ne i izvršavati obaveze umesto njih. Takođe, potrebno je obezbediti i sve uslove za neometano učenje i sticanje znanja.

- Roditelji treba da pomognu deci da organizuju dobro svoje vreme, kako bi stigli da obave sve zadatke koji su pred njih postavljeni. Treba ih učiti načinu na koji treba da se uči. Biti im podrška ali ne učiti umesto njih. Odrediti im mesto za učenje. Ako postoje uslovi, onda je to njihova soba, ako ne, onda je to kutak koji će biti samo za rad – kaže Aleksandar Šibul. – Potrebno je učiti ih urednosti, da na stolu bude samo ono što trenutno rade. Dati smernice ali ne raditi zadatke umesto njih.


Bez tereta ličnih strahova!

Roditelji svoj uspeh ili neuspeh u vaspitanju često direktno porede sa učinkovitošću dece u školskom okruženju. Dakle, smatraju to prvim testom svoje uspešnosti. Mnogi strahovi proishode iz toga. Budimo podrška deci i trudimo se da ne vide naše strahove, a vreme će svakako pokazati šta ćemo korigovati u budućnosti. Svakako, ukoliko se ne snađu u novonastaloj situaciji, ili u bilo kom trenutku školovanja svog deteta, roditelji mogu da se konsultuju sa stručnjacima, rekao je za naš list psiholog Aleksandar Šibul.


Dok su neki učenici prirodno skloni učenju i radu, drugi se pak mogu boriti s određenim predmetima ili imati teškoće u prilagođavanju na školske obaveze, što može dovesti do stresa i anksioznosti, kako kod dece, tako i kod roditelja. Naš sagovornik ističe da je, kako bi se ovi problemi izbegli, važno pristupiti obrazovanju na način koji uzima u obzir individualne potrebe i potencijale svakog deteta.

- Pre svega roditelj treba da sagleda koji su to talenti i interesovanja koje njihovo dete poseduje. Ne treba forsirati decu u onim oblastima u kojima nemaju previše interesovanja. Tad im treba pomoći da savladaju gradivo koje im je dato i tako smanjiti otpor prema određenom predmetu.

Kada mališani polaze u prvi razred ili se pak vraćaju u već poznate klupe, najčešće se raduju druženju sa novim, ili starim drugarima. Međutim, tu su i ona deca kojima upoznavanje ili sklapanje prijateljstava ide teže, te imaju problema sa socijalizacijom. Da bi roditelji, u takvim situacijama, pomogli detetu, potrebno je ostvariti otvorenu komunikaciju, kaže psiholog Šibul.

-  Podrška i ljubav su ključ u stvaranju uslova kako bi se deca prilagodila novonastaloj situaciji. Treba usmeravati decu da se povezuju sa njima sličnima, a ne da teže da budu u društvu takozvanih zvezdica. Omogućiti da dete pozove drugara iz škole u svoj dom, kako bi se na taj način, kroz igru i zajedničko učenje, još više približili. Razviti otvoren komunikacioni stil kako bi naše dete moglo da nam se otvori u svakom trenutku i podeli svoje mišljenje i stavove sa nama – objašnjava naš sagovornik.

Ponekad se dešava da deca ne mogu sama da se nose sa pritiscima koji dolaze sa balansiranjem školskih i vannastavnih aktivnosti. Iako roditelji žele da njihova deca imaju i aktivnosti van škole, bitno je, kako kaže psiholog Šibul za naš list, rasteretiti dete i obezbediti mu vreme, kako za učenje, tako i za igru.

- Pre svega ne treba dete pretrpati sa obavezama van škole. Dešava se da roditelji organizuju paralelnu školu sa redovnom, koja uključuje broj aktivnosti koje prevazilaze kapacitet mlade duše. Potrebno je i vreme za igru i odmor. Redukovati svakako vreme koje deca žele da provedu u virtuelnom svetu. Igrice i boravak na internetu i raznim aplikacijama povećavaju stres i nezadovoljstvo.

Takođe, psiholog Aleksandar Šibul dodaje i da je, kako bi se poboljšala koncentracija i pažnja dece u školskom okruženju, neophodno vratiti se analognim didaktičkim sredstvima, te da je važno odsustvo digitalnih uređaja u školama. Time će se, smatra naš sagovornik, dečji mozak lagano readaptirati na one misaone tokove koji su evoluciono ugrađeni u naš nervni sistem.

Ivana Japundža

Autor:
Pošaljite komentar
DESET NOVIH PRAVILA ZA ĐAKE Od suspenzije do ZATVORA: Evo šta će se sve kažnjavati od ove školske godine

DESET NOVIH PRAVILA ZA ĐAKE Od suspenzije do ZATVORA: Evo šta će se sve kažnjavati od ove školske godine

27.08.2024. 07:16 07:40
OŠ „IVAN GUNDULIĆ“ DOČEKALA NOVU GENERACIJU ĐAKA PRVAKA Sve za srećan početak školovanja

OŠ „IVAN GUNDULIĆ“ DOČEKALA NOVU GENERACIJU ĐAKA PRVAKA Sve za srećan početak školovanja

30.08.2024. 16:23 15:52
Aleksandar Šibul: Površni ljudi najstrastveniji u komentarima

Aleksandar Šibul: Površni ljudi najstrastveniji u komentarima

16.05.2021. 13:59 14:03