Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

VINSKA KARTA PETRA SAMARDŽIJE: Zaboravljeni „srpski božole”

11.02.2024. 13:05 13:56
Piše:
Foto: B. Lučić/Petar Samardžija

Priča o mladom boželeu stigla nam je s velikom zadrškom, tek tamo negde u drugoj polovini devedesetih prošlog milenijuma. Ali se zato na njegovu kopiju nije dugo čekalo.

Promocija prvog „srpskog božolea” održana je 1999. godine u prisustvu velikog broja prijatelja vina, u beogradskom restoranu „Franš”. Promovisao ga je kruševački „Rubin”, vinska kuća koja je preživela sve tadašnje vinske krize i izrasla u velikog evropskog proizvođača vina i jakih alkoholnih pića.

Navikla da nas svake godine upoznaje s ponekim novim biserom u svojoj širokoj paleti pića, godine 1999. iznenadila nas je premijerom našeg prvog mladog vina Vin Nouveau du Game. Naša zemlja, koja se tada još zvala Jugoslavija, svrstala se tako u krug zemalja koje proizvode svoja mlada crna vina od grožđa koje je samo nekoliko nedelja pre toga još visilo na čokotu upijajući blagodeti zemlje i sunca.

Berači, koje je kraljevsko sunce teralo da nose šešire, trudili su se da sočne plodove, sa savršenim sadržajem šećera, uravnoteženog aciditeta i s visokim potencijalom polifenola, što brže predaju enolozima da nam zgotove vino koje će krasiti svežina, miris i ukus voća. U to vreme kod nas su to mogli da odrade samo „Rubinovi” stručnjaci.

Vođeni, znalački i domaćinski, s generalnim direktorom Radoslavom Dimitrijevićem, svi oni su svoja znanja dograđivali boravkom u najpoznatijim francuskim firmama i institutima, pa su zato i bili u stanju da svake godine lansiraju nešto novo dostojno najuspešnije vinarije iz drevne čaršije, ne samo carske nego i vinske.

Tada mladi enolog, Vladan Nikolić, danas prvo ime našeg vinarstva, kaže da ga je na ideju da proizvede prvi „srpski božole” potakao članak o mladom vinu u Burgundiji, objavljenom u časopisu, našoj prvo vinskoj reviji za kulturu pića, „Svet pića” koji je u to vreme izlazio u Novom Sadu.

Iz prve berbe, novopodignutog vinograda, sa poznatom sortom game proizveo je 24.000 buteljki mladca. Priseća se: „Vremena da se čitav posao obavi, od berbe do čaše, bilo je premalo. Iskustvo nikakvo. Berba najlošija, valjda u stoleću. A mi želimo da se pokažemo i dokažemo i u tako nepovoljnim uslovima.”

Veliko iščekivanje novog, radoznalost, trenutno veselje i zadovoljstvo, izbegnuta marketinška agresija i sumnjivi luksuz, doprineli su da mladi game bude dočekan i ispraćen iskreno i uz aplauze.

Provocirajući Miroslava Jovanovića, zaduženog za kvalitet i razvoj kruševačke vinarije, nije li, možda, i moda doprinela uspehu ovog vina, dobio sam odgovor:

„Našu firmu vode francuski đaci, stručnjaci koji su se školovali i usavršavali u prvoj zemlji vina. Svi oni svesni su da im je u rukama rubin, koji treba brusiti da bi postao pravi dragulj. Tu pre svega mislimo na njegove mirisne komponente. Vino koje su dobili ima uravnoteženo telo, mekoću ukusa, zaobljeno je i baršunasto”.

Posle promocije u „Franšu”, koja je prošla bez većeg ođeka u medijima, u „Politikinoj” reviji „Viva”, pored ostalog, napisao sam da je naš mladi game kao stvoren da se s njime zalije pečeni ili kuvani kesten, pečurke, pečenje i druga lagana jesenja jela i plodovi. Da smo dobili vino koje omogućava da se podmladi svaki mali i veliki meni.

Pred nama je i treba mu pružiti šansu da se iskaže uz naše specijalitete. Ne treba robovati stranim pravilima o slaganju jela  i vina jer je to polje još neistraženo. Pođimo od toga da su vino i hrana veliki ljubavnici, dobrotvori jedno drugom, i nikad se ne zna kad će se i s kim razviti prava ljubav.

Prvi „srpski božole” je i bez uobičajene propagande popijen i pre nego, što mu je istekao poželjni „rok trajanja”. Berba na raskršću milenijuma kojima se godine broj po Hristu, znači u drugoj berbi, Kruševljani su napunili dvostruko buteljki, pedesetak hiljada, a treće i blizu stotinu.

I ko zna koliko bi još trajala njegova „moda” i kojim brojkama bi se iskazivala, da je njegova proizvodnja nastavljena. Nažalost, u vreme privatizacije, jedan po jedan „francuski đak” je odlazio, u „Rubin” su došli novi ljudi i proizvodnja mladog vina je prekinuta.

Život mu je zaista bio kratak. A bila je to jedina kategorija vina u kojoj smo s lakoćom mogli biti ravnopravni sa svetskim enološkim dostignućima.

Na scenu je posle Kruševljana stupio Sava Jojić, vlasnik vinarije Mačak sa svojim portugizerom. S našom starom srednjoevropskom sortom koju mnogi smatraju darom neba. To je vino najkraćeg životnog veka od svih na svetu poznatih vina.

U njemu spontani hemijski procesi brzo teku, brzo se uvini i svoju kondiciju održava do kraja decembra. A, pošto rano dozreva u vinogradu, ponekad već krajem avgusta, ono je već početkom novembra u punoj zrelosti.

Uz poboljšanu tehnologiju, karbonskom maceracijom, podrum Mačak je dobio mlado vino vredno pažnje.

Neka mu je sa srećom.

Autor:
Pošaljite komentar
VINSKA KARTA PETRA SAMARDŽIJE: Karbonska maceracija

VINSKA KARTA PETRA SAMARDŽIJE: Karbonska maceracija

04.02.2024. 13:05 13:04
VINSKA KARTA PETRA SAMARDŽIJE: Mladi božole

VINSKA KARTA PETRA SAMARDŽIJE: Mladi božole

28.01.2024. 13:05 12:35
VINSKA KARTA PETRA SAMARDŽIJE: Game kralj Božolea

VINSKA KARTA PETRA SAMARDŽIJE: Game kralj Božolea

21.01.2024. 13:05 13:36