Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Jasna Kujundžić Jovanov: (Ne)ostvareni snovi

09.09.2021. 13:05 13:07
Piše:
Foto: Privatna arhiva

Nakon što je multimedijalni inovativni naučno-umetnički projekat dr Jasne Kujundžić Jovanov (Novi Sad) i Ane Novakov (Njujork) „Black Carbon” tokom avgusta premijerno bio prikazan u Ustanovi kulture Parobrod u Beogradu, ovaj večeras će ova izložba biti otvorena Kulturnom centru „Laza Kostić” u Somboru.

U postavku su  uključeni su radovi trinaestoro savremenih umetnika – Džastina Brajsa, Biljane Golubović i Dragana Dragina, Rona Hata, Đorđa Markovića, Snežane Petroviće, Maje Budžarov i Predraga Šiđanina, Luke Tilingera, Miljana Terzića, Snežane Sarasvati, te tandema Sinne Tollerud Bull i Dragan Miletić –  koji stvaraju u različitim medijima, od oblasti digitalne umetnosti, fotografije, filma, do slikarstva i grafike.

Oni su kao inspiraciju za svoje kreacije uzeli česticu koja predstavlja produkt nepotpunog sagorevanja fosilnih goriva, u naučnim krugovima poznatu kao black carbon, odnosno crni ugljenik i predstavlja glavni sastojak čađi. Ovu česticu, odnosno „doprinos“ ugljeničnih aerosola zagađenju i njihov uticaj na promenu klime, prvi je osamdesetih godina prošlog veka, u vreme kada je atmosferska zagađenja naučna zajednica smatrala marginalnim, definisao i naučno opisao Tihomir Novakov (1929-2015), američki fizičar rodom iz Sombora.

– Izložba „Black Carbon” u Beogradu imala je tu sreću ili nesreću da bude priređena usred leta – kaže za „Dnevnik” Jasne Kujundžić Jovanov. – I pored toga je zabeležena solidna poseta i reakcije su bile dosta pozitivne, mada je bilo i onih koje je koncept iznenadio, iako izložbe inspirisane ekološkim motivima nisu više retkost. Ali ipak je u pitanju izložbu posvećena jednom naučniku i određenom fenomenu iz domena prirodnih nauka. Ono što će razlikovati postavku u Somboru od beogradske je činjenica da će biti priređena u bioskopskoj sali, gde će panoi biti na zidovima, dok će projekcija ići na filmskom platnu.

Tematsko određenje umetničke izložbe nije novina, ali je, čini se, u poslednje vreme sve prisutnije u svetskim galerijama?

– Sve više modernih umetnika se usmerava na jednu oblast, na umetničku interpretaciju jednog problema, jednog fenomena, pa je sad lakše napraviti takve, tematske izložbe. Eto, moguće je i kod nas. Pokazalo se da je moguće okupiti različite umetnika, i naše i iz inostranstva, koji se bave ekološkim problemima i kojima smo mogli da uputimo poziv da nam ili pošalju neki svoj stari rad koji korespondira s pojmom „black carnons”, ili da urade nešto potpuno novo na tu temu.   

„Black Carbon” posle Sombora?

– Prvi sledeći korak je postavka u Inđiji, u Galeriji „Kuće Vojnovića”, planirana za novembar. U pregovorima smo i sa Draganom Draginom i Biljanom Golubović, čiji rad je deo „Black Carbon”, da izložba ode u jednu prašku galeriju, koja u svom fokusu ima digitalnu umetnost, a posebno ih intrigira tema ekologije.  

U pripremi je i izložba „Danica Jovanović. Neostvareni snovi”?

– Izložba bi trebalo da bude otvorena 1. oktobra u Muzeju „Haus im Moos” u Karlshuldu. To je mesto pored Minhena gde žive Nemci koji su posle Drugog svetskog rata otišli iz Beške. Karlshuld i Beška su 2010. potpisali Sporazum o partnerstvu, na temelju kojeg se razvila saradnja u mnogim oblastima, a pre svega na polju kulture. I ideja je bila da se desetogodišnjica tog partnerstva obeleži izložbom posvećenoj prvoj srpskoj akademskoj slikarki Danici Jovanović, koja je rođena u Beški a nekoliko godina je studirala u Minhenu. Ta izložba „Neostvareni snovi” biće dokumentarnog karaktera, budući da se u Karlshuld ne nose njena dela, već se putem panoa, različitih dokumenata, kopija radova, digitalnih fragmenata... rekonstruišu njen život i stvaralaštvo po etapama. Izložbu će pratiti vođenja, kao i TV film, koji se upravo prevodi na nemački jezik, a budući da će trajati punih godinu, biće to dobra prilika da se ime Danice Jovanović prezentuje nemačkoj javnosti.

Šta posle „Neostvarenih snova”?

– Izgleda da ne mogu da se odvojim od Danice Jovanović. U sklopu projekta Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022. godine u okviru programskog luka „Heroine” trebalo bi da, sa većom grupom saradnika, realizujem izložbu „Iz ženskog ugla”, na kojoj ćemo prikazati 11 značajnih umetnica koje su učestvovale u fundiranju srpske kulture. Među njima je, svakako, i Danica Jovanović, pa glumica Draga Spasić, operska diva Sultana Cijuk, slikarka Zuska Medveđova, fotografkinja Mara Bogdanović... A tu je i Ila Kofler, koja nije naročito poznata široj javnost, ali je u pitanju jedno od najcenjenijih imena u svetu fotografije životinja i čiji je rad inspirisao američkog reditelja Hauarda Hoksa pa će po uzoru na nju u u kultnom filmu „Hatari”!” sa Džonom Vejnom koncipirati lik novinarke koju tumači Elsa Martineli. Ila je deo mladosti provela u Beogradu, gde je završila umetničku školu, vajarski odsek kod Petra Palavinčinija, i iz tog perioda ima dosta materijala. Ta izložba će biti u Galeriji Kulturnog centra u Sremskim Karlovcima i dokumentarnog je karaktera, imamo dosta materijala, biće prezentovana i do sada nepoznata ili manje poznata građa kojom ćemo ukazati na značaj svih tih ličnosti koje pominjem, pri čemu je ideja da se sve oblikuje kao jedna velika scenografija.

M. Stajić

Piše:
Pošaljite komentar