U Evropi godišnje strada 4.000 radnika
Stepen organizovanja sindikata, broj članova, kao i uspostavljanje kvalitetne međudržavne i međuregionalna saradnje doprinose ostvarivanju većih prava radnika, rečeno je na konferenciji „Jačanje sindikalnog pokreta i međunarodne sindikalne saradnje”, koja je održana u Novom Sadu.
Skup je organizovao Savez samostalnih sindikata Vojvodine, a predstavnici sindikata iz nekoliko zemalja Evrope ukazali su na to da je položaj radnika u svim zemljama sličan, a da takvi treba da budu i koraci koji se preduzimaju u zaštiti radničkih prava.
Po rečima predsednika SSS-a Vojvodine Goran Milića, takvi susreti i razmena iskustava doprinose bržim reakcijama u zaštiti prava radnika, a sigurno je da će iskustva sindikata razvijenih zemlja dobro doći onima u Srbiji prilikom kreiranja koraka koje treba preduzeti da bi se povećala uloga sindikata u procesu pridruživanja naše zemlje Evropskoj uniji.
Po rečima predsednika Međuregionalnog saveta Saveza sindikata Evrope Rikarda Beljera, budući da su problemi s kojima se radnici suočavaju u svim zemljama isti ili veoma slični, saradnja sindikata, praktično, ne zna za granice.
– Snaga sindikata zavisi od broja članova i, isto kao što postoje internacionalne kompanije koje imaju svoje podružnice u mnogim zemljama u svetu, i sindikati treba da na taj način uspostave saradnju – na međunarodnom i interregionalnom nivou, i to će, sigurno je, pozitivno uticati na položaj i zaštitu prava radnika – rekao Benkt Forsling.
– Za bolji položaj radnika neophodno je da se sindikati u svim državama dobro organizuju i da se pronalaze rešenja da se poboljša položaj radnika – rekao je Beljera. – Sada su u Srbiji zarade manje nego u mnogim državama Evrope, a s druge strane, troškovi za, recimo, gorivo ili robu široke potrošnje, slični onima u razvijenim zemljama pa je potrebno pronaći najbolje načine da se to promeni, a tu sigurno mogu pomoći i naša iskustva.
Ombudsman Saveza sindikata zapadne Švedske Benkt Forsling naglasio je da je značaj međunarodne sindikalne saradnje sve veći, a da se u mnogim zemljama položaj radnika može unaprediti. Po njegovim rečima, svake godine u Evropi oko 4.000 zaposlenih smrtno strada na radnom mestu.
– Jedan od najvećih probema s kojma se susreću zaposleni je nesigurnost radnog mesta, što je izuzetno stresno – rekao je Forsling. – To je primetno u gotovo svim delatnostima, a posebno u onima u kojima radi mnogo više žena. Osim borbe za zaštitu radničkih prava, i to je jedan od poslova koji su pred nama – da za sve zaposlene važe ista pravila i da svi mogu ostvariti ista radna prava.
D. Mlađenović