Privreda traži rezanje poreza i doprinosa
Privredna komora Srbije izrađuje kvartalne analize primene propisa od značaja za privredu, putem kojih se identifikuju ključni i pojedinačni problemi članica komore koji negativno utiču na poslovni ambijent i definišu predlozi za donošenje ili izmenu i dopunu postojećih propisa.
Kroz takve analize, PKS je došao do inicijative, koju je i uputio Vladi Srbije i resornim ministarstvima, da je potrebno smanjiti poreze i doprinose na zarade, poreza na dobit preduzeća s 15 odsto na deset i izmeniti postojeći Zakon o radu u cilju sprečavanja mogućnosti zloupotrebe bolovanja zaposlenih.
Inicijativa o potrebi izmene aktuelnog Zakona o radu da bi se sprečile mogućnosti zloupotrebe bolovanja zaposlenih nastala je nakon analize propisa. Uočene su određene mogućnosti za unapređenje regulative u oblasti radnih odnosa u cilju sprečavanja zloupotreba privremene sprečnosti za rad od strane zaposlenih. U inicijativi PKS-a ukazano je na to da bi moguće rešenje za prevazilaženje tog problema moglo biti omogućavanje poslodavcu da od nadležne zdravstvene institucije zatraži izveštaj na osnovu kojeg bi bilo moguće utvrditi opravdanost privremene sprečnosti za rad radnika u slučajevima kada je procenat zaposlenih koji su odstutni zbog privremene sprečnosti za rad veći od deset odsto u toku jednog meseca.
Pošto je među najvećim preprekama za novo zapošljavanje radnika visoko poresko opterećenje zarada, PKS je uputio i inicijativu da se smanje porezi i doprinosi na zarade. Po objašnjenju rukovodioca Centra za pravne i ekonomske inicijative i politike PKS-a Kristine Đurić, pregledom stope obaveznih socijalnih doprinosa i stope poreza na zarade može se videti da se veće opterećenje na zarade ostvaruje putem doprinosa.
Analiza PKS-a ukazuje na to da su obavezni socijalni doprinosi poslednjih godina beležili trend rasta.
Tako je, između ostalog, navedeno da je stopa doprinosa za PIO 2004. godine bila 22 odsto, 2013. je iznosila 24, a u poslednje četiri godine je 26 procenata.
– Porezi i doprinosi na zarade zaposlenih su veoma visoki, poreski klin na dohotke od rada iznosi gotovo 63 odsto, što znači da poslodavac uplaćuje državi značajan iznos od ukupnih troškova koje ima kada je reč o naknadama za rad – objasnila je Katarina Đurić. – Da bi se uočeni problemi eliminisali, trebalo bi uzeti u razmatranje smanjenje poreskog klina kroz smanjenje stopa doprinosa za PIO i zdravstveno osiguranje, kao i iznalaženje drugog načina za finansiranje zdravstvenog sistema.
LJ. Malešević