Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

I futoški rasol bi da postane svetska marka

10.04.2018. 08:30 08:34
Piše:
Izvor: Dnevnik (arhiva)

NOVI SAD: Kiseli kupus odavno je poznat u domaćoj kuhinji kao jelo bez koga se ne može zamisliti dobar zimski ručak, a poznato je da bez sarme, kao glavnog jela, nema svečanog ručka. Pored toga, dobro je zna i da je rasol, iz kiselog kupusa, u narodu odavno poznat kao lek protiv mamurluka.

Da li bi se rasol mogao koristiti i u neke druge svrhe odgovor bi trebalo da da istraživanje Stručnog tima Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu. Naime, posebnim metodama sušenja dobijen je rasol u prahu, a na osnovu toga će se u narednom periodu, u saradnji s Udruženjem „Futoški kupus“, razmatrati moguća primena u prehrambenoj industriji.

Urađeno je više od 370 analiza fermentisanog kupusa i blizu 40 analiza svežeg kupusa, na osnovu kojih su definisani standardni parametri kvaliteta proizvoda, kaže predsednik Klastera panonskih prerađivača voća i povrća Sergej Vujačić.

Kako dodaje, celokupno istraživanje finansirala je Razvojna agencija Srbije.

Po njegovim rečima, u prvoj fazi istraživanja došlo se do rasola u prahu, a sledeći korak će biti usmeren na to kako i gde ga koristiti pošto sadrži dosta soli.

Karakteristika proizvoda s dodatom vrednošću kakav je rasol je njegova ekskluzivnost, a to se može postići jedino uz primenu novih tehnoloških dostignuća i inovacija. Rasol je odličan izvor vitamina C, K, B6, B3, folne kiseline, kao i vitamina U, jednog od najređih vitamina, koji je važan za lečenje čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu, a sadrži i enzime koji učestvuju u detoksikaciji organizma, pa proizvod ima perspektivu na tržištu. Međutim, za širu upotrebu rasola treba menjati svest kod ljudi/potrošača. Naime, sada se rasol uglavnom baca, a retko ko ga pije, osim onih koji u rasolu traže lek posle alkoholam, naglašava Vujačić.


Potražnja, zasad, mala

Predsednik Udruženja  „Futoški kupus“ Radivoj Ćulum kaže da će povrtari odgovoriti na svaki zahtev profesora na Tehnološkom fakultetu kako bi se rasol više koristio.

Za nas, proizvođače, rasol je ekološki problem, pošto je reč o velikim količinama slane vode koju nemamo gde da izlijemo, ističe Ćulum.

Kako dodaje, sada ga pakuju u flaše zapremine 0,3 i 0,5 decilitara i prodaju na pijacama i u supermarketima, ali to su male količine, a i potražnja je mala.

Zato je potrebno da se potrošači upoznaju s dobrim karakteristikama rasola, da je dobro koristiti ga, recimo, protiv prehlade, zbog prisustva vitamina C, poručuje Ćulum.


Ideja da se ispitaju svojstva rasola potekla je, kaže Vujačić, od proizvođa kiselog kupusa iz Futoga, koji kisele po hiljadu tona ovog povrća. Zahvaljujući kvalitetu kiseli kupus se prodaje ne samo na domaćem tržištu već bezmalo na svim kontinentima, ali je pri tome rasol ekološki problem jer slanu vodu nemaju gde da izliju.

Kako bi se ovaj problem rešio, obratili su nam se predstavnici Udruženja „Futoški kupus“, pa smo uspostavili saradnju s Tehnološkim fakultetom. U tom pravcu ćemo nastaviti kako bi se nusproizvod od kiselog kupusa usavršio i mogao da nađe mesto u ljudskoj ishrani. Tako nešto već je urađeno u  Nemačkoj, gde se rasol koristi kao napitak i može se naći u ponudi ugostitelja – kaže Vujačić.

Z. Delić

Autor:
Pošaljite komentar
Kupus – namirnica broj 1 u zimskoj kuhinji

Kupus – namirnica broj 1 u zimskoj kuhinji

28.12.2017. 16:58 17:03
Kupusijada još jednom ozelenela Futog

Kupusijada još jednom ozelenela Futog

28.10.2017. 21:39 22:05