Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Izvoz softvera sustigao kukuruz

18.06.2015. 20:10 13:33
Piše:

preko automobila do električnih mašina, međutim, čini se da su nam kec u rukavu ipak – usluge, i to one u IT sektoru. Da je tako, najbolje se vidi ako uporedimo vrednost izvoza jednog od naših top-proizvoda, kukuruza, s izvozom softvera iz Srbije. Prošle godine na svetskoj pijaci prodali smo žutog zrna za oko 450 miliona evra, a IT usluge zamalo su ga pretekle – na njima smo, po procenama, zaradili oko 400 miliona. Ako se tražnja za kompjuterskim programima iz Srbije nastavi tim tempom, moglo bi se desiti da dogodine preteknu kukuruz.

Izgleda da samo u tome Srbija prati svetski trend pa i taj izvoz raste gotovo istom brzinom kao i u svetu. Kako za „Dnevnik” kaže direktor „Vojvođanskog IKT klastera” Milan Šolaja, iz godine u godinu postižemo sve bolje rezultate pa je tako u 2010. godini naš IT izvoz vredeo 127 miliona evra, u 2011. – 166 miliona, 2012. smo stigli do 222 miliona, da bismo 2013. godine ostvarili izvoz od 304 miliona evra. Prošle godine, s procenjenih oko 400 miliona, učvrstili smo pozicije na svetskom računarskom i informatičkom tržištu. Dakle, za proteklih pet godina taj sektor je svetu prodao usluga za 1,2 milijardu evra.



– To je jedan od najstabilnijih i najbrže rastućih sektora kod nas, a svet zna da Srbija ima kvalitet za to tržište – naglašava Šolaja, dodajući da postoji velika mogućnost za rast prihoda od te delatnosti. – Tražnja je velika, međutim, ograničeni smo nedostatkom kadrova i propustima za koje je odgovorna država. A ona bi mogla da, bez značajnih ulaganja, da podstreka IT industriji.

Ako izuzmemo ove svetle primere, opet se sve svodi na to da su izvozni kapaciteti Srbije niski. Izvoz robe i usluga je oko 30 odsto BDP-a, a kako stručnjaci kažu, za ekonomiju te veličine i nivoa razvoja treba da bude 60-65 odsto. Kao izlaz, ekonomisti vide izvozno orijentisanu industrijalizaciju, ali i posebnu brigu o onima koji su izvozni adut, međutim, ta briga izostaje. Izvozni adut mogle bi nam biti i mašine, ali i tu škripi.



– Glavni problem je nedostatak znanja o kvalitetu proizvoda i nastupu na tržištu – kaže menadžer za usluge u industriji Dragoslav Đorović, predstavnik nemačke kompanije „TIF Rajnland”. – Zakoni u Srbiji prate zakonodavni evropski okvir, međutim, naša privreda nije dovoljno upoznata s njima.

– Imamo odlične sirovine i proizvođače mašina koje se koriste u proizvodnim procesima i šansu da ih dobro plasiramo s obzirom na to da, izuzimajući Tursku, nemamo jaku konkurenciju na evropskom tržištu – rekao je on za „Dnevnik” prilikom jučerašnjeg gostovanja na seminaru „Usaglašavanje tehničih proizvoda s GOST-R standardima” u organizaciji Centra za poslovnu standardizaciju i sertifikaciju.



S. Gluščević

 

Nemci nam pomažu u dostizanju kvaliteta



– Ukoliko proizvodi ne ispunjavju standarde, niko ih neće ni kupiti, i to važi za sve artikle koje stižu na tržište EU – kazala je za „Dnevnik” stručnjak kompanije TIF GOST DIN iz Berlina Petra Vermke, koja je rzgovrala s vojvođanskim privrednicima na skupu„ “Usaglašavanje tehničih proizvoda s GOST-R standardima”. – Stoga je važno da se proizvođači u Srbiji upoznaju sa zahtevima evropskog tržišta.

Učesnici su se osvrnuli i na povlašćen položaj za izvoz u Rusiju, tj. Carinsku uniju, a pomoćnica pokrajinskog sekretara za privredu dr Mirjana Kranjac ukazala je na važnost spoljnotrgovonskog odnosa Vojvodine i te zemlje. Izvoz Vojvodine na to tržište je 400 miliona dolara i nije dovoljan.

Autor:
Pošaljite komentar