Dr Leprans: Transplantacija srca i dalje najbolja opcija
transplantaciju srca u svetu, ali i za tretman srčane insuficijencije asistiranom mehaničkom cirkulacijom. Njegova, kao ispecijalnost bolnice koju odnedavno vodi, jeste razvoj i ugradnja svih tipova veštačkih levih i desnih komora, totalnog veštačkog srca... Kardiohirurg svetskog glasa bio je gost Instituta za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici, gde je pre dva dana sa direktorom Instituta za kardiovaskularne bolesti dr Aleksandrom Reyekom potpisao protokol o saradnji, koji podrazumeva odlazak naših stručnjaka u bolnicu Pitije Salpetrije na obuku, kao i dolazak francuskih doktora koji će organizovati seminare i predavanja za studente i doktore Instituta, ali i Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.
Dr Leprans, od sada gostujući profesor Medicinskog fakulteta, za doktore i studente medicine održao je stručno predavanje, posvećeno predstavljanju sistema mehaničke cirkulatorne potpore, kao i razvoju ove grane nauke koja ide od pukog spasavanja života do aparata koji će podići njihov kvalitet života.
EKMO sistem (Edžtracorporeal Membrane Odždžgenation) predstavlja cirkulatornu podršku koja se koristi u hitnim slučajevima kod pacijenata kod velikog kardiogeničnog šoka (gde srce jedva da radi) i kojima preti bliska smrt. Ovaj sistem razvijen je iz kardiopulmonarnog bajpasa koji se koristi kod operacija na otvorenom srcu i brzo i lako se ugrađuje na licu mesta.
– Naš EKMO sistem dizajniran je tako da omogućuje ugradnju bez odlaska u operacionu salu. To ne samo da štedi vreme, već i u mnogome povećava šanse za preživljavanje ovakvih pacijenata, jer se njime njihovo stanje prvo stabilizuje, a tek potom se prenosi u operacionu salu – kaže dr Leprans. – Intervencija je manje invazivna, a ovaj sistem daje šansu pacijentima da prežive do planirane operacije, bilo da je to ugradnja neke od srčanih pumpi, veštačkog srca ili transplantacija. Ne treba zaboraviti i da ovi sistemi koštaju višestruko manje od velikih aparata kardiopulmonarnog bajpasa, kao i da su lako prenosivi.
Kako kaže, sve vreme treba imati na umu da bi bez ovih aparata procenat preživljavanja pacijenta bio nula, a da je, zahvaljujući razvoju mehaničke cirkulatorne potpore procenat preživljavanja skočio na skoro 30 odsto, iako procente ne treba posmatrati jednostrano, jer u mnogome zavise od dužine nošenja aparata, kao i od dalje operativne sudbine.
Profesor Paskal Leprans doktorirao je elektronsko inženjerstvo na Nacionalnom politehničkom institutu u Tuluzu i predano radi na razvoju aparata za kardiopotporu, kao i na unapređenju veštačkog srca, ali ističe da je, kad je u mogućnosti, prvi izbor svakog kardiohirurga srce donora.
– Transplantacioni sistem za nas je i dalje najbolja opcija – kaže doktor Laprans. – Nažalost, nastavlja se tužan svetski trend smanjivanja broja donora, dok se istovremeno broj ljudi kojima je potrebno novo srce značajno povećava, pre svega zahvaljujući opštem produženju životnog veka. Ovaj problem posebno je izražen u Sjedinjenim Američkim Državama i na lekarima i nadležnima je da ga analiziraju i pokušaju da reše.
Potvrda ovih reči je i podatak da na srce trenutno čeka skoro stotinu hiljada ljudi u Evropi i SAD. Eurotransplant program namenjen je upravo rešavanju ovog problema, ali su medicinari skeptični.
- Lično, ne smatram da je Eurotransplant dobro rešenje, jer se pokazao preglomaznim i neefikasnim. Francuska od 2004. ima sopstveni sistem i sada radi na tome da proširi krug donora, tako da nema starosnog ograničenja. Na primer, želeli bismo da stvorimo atmosferu u kojoj će sedamdesetogodišnji donor pokloniti svoje srce sedamdesetogodišnjaku. Tako bi se povećao broj transplantacija, koje naša bolnica uradi oko 80 godišnje. To jeste daleko najviše u Francuskoj, ali je i još uvek suviše malo, te su liste čekanja i dalje duge.
Dr Paskal Leprans na čelu je jednog od najboljih kardioloških centara u svetu, naročito kada je u pitanju razvoj različitih modaliteta mehaničke cirkulatorne potpore.
- Svaki doktor koji radi u našem centru za uspeh u razvoju nauke i rad sa pacijentima, osim ličnog angažovanja i postignuća, može da zahvali našoj upravi, koja se brine da nam obezbedi novac za razvoj aparata, ali i da nam organizuje učešće na naučnim skupovima, razvijanje naučnog rada i prenošenje znanja širom sveta – kaže dr Leprans. – Jer, širenje znanja naš je veliki zadatak. Radimo na tome da, boraveći nekoliko dana u nekim centrima poput vašeg, uspostavimo stručne kontakte i razmenimo znanja i iskustva. Svaka poseta nekom centru za nas je prilika da se upoznamo s izazovima koji se nameću u savremenoj kardiohirurgiji, u zavisnosti od okolnosti na koje lekari ne mogu da utiču. To nam daje priliku da u razvoju aparata vodimo računa o svim aspektima i mogućim načinima njihove primene, kako bi našli put do svakog pacijenta.
Ivana Vujanov