FRILENSERI UPLATILI DRŽAVI 887 MILIONA DINARA Evo koji modeli samooporezivanja postoje i koji su najpovoljnija opcija
Država je na ime poreza na prihod frilensera u Srbiji za 12 meseci 2024. godine, sva četiri kvartala, naplatila ukupno 887.000.593,02 dinara, što je za 262,4 miliona dinara više nego u 2023. godini.
Prema saznanjima “Blic Biznisa”, od 1. februara podignut je i neoporezivi iznos za prvi model samooporezivanja na 107.738 dinara, umesto dosadašnjih 103.296, dok će za drugi, lestvica biti 64.979, što je za 2.679 dinara više nego prošle godine.
Naša saznanja potvrdili su i iz Poreske uprave.
Naplaćeno je ukupno 887 miliona dinara
- Neoporezovani iznosa za za prvi model samooporezivanja od 1. februara 2025. godine iznosi 107.738 dinara, dok za drugi model je 64.979 dinara. Po podnetim poreskim prijavama o obračunatom porezu samooporezivanjem i pripadajućim doprinosima na prihode ostvarene kvartalno, od strane fizičkog lica kao poreskog obveznika za 2024. godinu naplaćeno je ukupno 887.000.593,02 dinara - kažu iz Poreske uprave za “Blic Biznis”.
Ako je suditi po tome što se u državnu kasu slio značajno veći novac u 2024. nego u prethodnoj godini, jasno je da sve veći broj osoba iz kategorije frilensera koji ispunjava svoje obaveze. Procene su da će taj iznos bit još veći u 2025. godini jer od 1. januara i pomorci su uključenu u ovu kategoriju nakon izmene Zakona o porezu na dohodak, koje je krajem novembra prošle godine donela Skupština Srbije.Doduše, te obaveze su oslobođeni pomorci koji na brodu borave duže od 174 dana u kalendarskoj godini, odnosno oni neće imati obavezu plaćanja ovog poreza u Srbiji, kažu u Poreskoj upravi.
- Saglasno odredbama člana 84v Zakona o porezu na dohodak građana propisano je da se od 1. januara 2025. godine prihodima pomoraca, u smislu ovog zakona, smatraju prihodi koje, od stranog nalogodavca, ostvari fizičko lice po osnovu obavljanja poslova na brodovima i drugim plovilima koji viju zastavu strane države. Obveznik poreza je fizičko lice koje ostvaruje prihode radeći kao član posade ili obavljajući druge poslove kao pomoćno osoblje na brodovima i drugim plovilima koji viju zastavu strane države. Visina prihoda fizičkih lica po vrsti poslova koje obavljaju utvrđuje se na dnevnom nivou, podzakonskim aktom koji donosi ministar nadležan za poslove saobraćaja,imajući u vidu prihvaćene međunarodne standarde.Obveznici – pomorci koji obavljaju poslove na brodovima i drugim plovilima duže od 174 dana u kalendarskoj godini za koju se utvrđuje i plaća porez, oslobođeni su od plaćanja poreza na prihode iz ovog člana-objašnjavaju za “Blic Biznis” iz Poreske uprave.
Kako je porez frilensera rešila Hrvatska
Takva situacija nije u državama regiona, pa je primera radi Hrvatska, na drugi način zakonom definisala poreske obaveze svojih pomoraca.
- Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jeste obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primanjima ostvarenim na osnovu rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, osim ako je plovio 183 ili više dana u godini za koju se utvrđuje obaveza poreza na dohodak. Vreme od 183 dana ne mora biti povezano - stoji u Pomorskom zakoniku Republike Hrvatske.
- Ova kategorija koja porez plaća samooporezivanjem, podnosi poresku prijavu (Obrazac PP OPO-K) kvartalno, bez obzira na visinu ostvarenog prihoda - navode iz Poreske uprave.
To praktično znači da su čak i frilenseri koji ne ostvaruju prihod viši od iznosa priznatih troškova, dužni da prijave porez. Ono što je važno to je da frilenseri imaju mogućnost da svoje obaveze izmire pomoću dva modela oporezivanja, koji mogu sami da odaberu i to na osnovu zarade.To praktično znači da umesto države sami određuju model, koji pri tom mogu da menjaju svakog kvartala. Drugim rečima, obaveze prema državi utvrđuju se četiri puta godišnje a praksa pokazuje da prvi od dva modela za oporezivanje frilensera, pogodniji za one sa nižim, a drugi za osobe sa višim zaradama.
Dva modela oporezivanja frilensera - šta je za koga bolje
Prvi model(Model A)
Model A je povoljniji za frilensere koji ostvaruju niže prihode jer imaju pravo da im se priznaju normirani troškovi u iznosu do 107.738 dinara u 2025.(u 2024.bilo 103.2969), odnosno da se prihod do tog iznosa ne oporezuje, niti se na njega plaćaju doprinosi. Ako se ostvari prihod preko navedenog iznosa, na deo koji prelazi ovu granicu, obračunaće mu se porez po stopi od 20% i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 24%.
Drugi model(Model B)
On je povoljniji za lica sa višim prihodima, a podrazumeva i priznavanje normiranih troškova u iznosu od 64.979 dinara, koliko će iznositi u 2025., (u 2024. bilo 62.300 dinara) uvećanih za 34% od ostvarenog prihoda. Sve preko navedenog iznosa se oporezuje stopom od 10%, te je podložno plaćanju PIO doprinosa po stopi od 24%. Međutim, ako frilenser ne ostvari viši prihod od navedene granice, nema obavezu plaćanja poreza, ali se doprinosi svakako plaćaju. U tom slučaju se stopa primenjuje na minimalnu osnovicu PIO doprinosa koja je jednaka trostrukom iznosu najniže mesečne osnovice doprinosa utvrđene na nacionalnom i godišnjem nivou.
Što se tiče zdravstvenog osiguranja ako je frilenser osiguran po nekom drugom osnovu (kao zaposleni ili preduzetnik), nema obavezu dodatnog obračuna i plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. U suprotnom, on mora da ga plati po istom principu za oba modela, primenom stope od 10,3 posto na oporezivi prihod, ili ,ako je prihod niži od iznosa normiranih troškova, na trostruki iznos mesečne osnovice doprinosa, koja se utvrđuje svake godine od strane nadležnog organa za statistiku, a iznosi 15% od prosečne mesečne zarade u prethodnoj godini.
Kako to izgleda u praksi sa manjim i većim zaradama frilensera
Frilenseri sa manjim prihodima
Ako kao primer uzmemo frilensera koji zarađuje 300 evra, odnosno oko 35.000 dinara, njegov kvartalni prihod je blizu 105.000 dinara.Po modelu A kada se od osnovice “odbiju” porezi i doprinosi koji, u ovom slučaju, iznose oko 8.750 dinara, frilenseru ostaje profit od oko 96.250 dinara za taj kvartal.
Ako isti frilenser, sa istom kvartalnom zaradom od 105.000 dinara odabere model B, ukupni porezi i doprinosi biće oko 31.150 dinara. Tako će frilenseru ostati oko 73.850 dinara “čiste” kvartalne zarade.
Ove računice izvedene su preko kalkulatora na sajtu “Frilenseri”, iz kojih se vidi da je za one frilensere koji zarađuju manje, model A bolja opcija.
Frilensere sa većim prihodima:
Frilenser zaradi 1.000 evra mesečno, što je 3.000 kvartalno, dakle nešto oko 352.000 dinara za taj period, a odabere model A, porezi i doprinosi činiće čak 39,45 odsto iznosa. Dakle, za poreze i doprinose daće 138.465 dinara, a frilenseru će ostati 212.535, dok će po modelu B sa istom kvartalnom zaradom, platiće za poreze i doprinose 76.976 i ostaće mu 274.024 dinara.
Na osnovu ove računice, vidi se da frilenseri koji zarađuju veće sume novce treba da odaberu model B, koji je isplativiji, dok oni sa nižim prihodima ipak treba da se okrenu modelu A.
Novi rok je april, a kazne prekršajne
Rok za podnošenje prijava za frilensere za prvi kvartal ove godine je od 1. do 30. aprila. Svi oni koji ga prekorače i ne prijave prihode, mogu prekršajno da odgovaraju. Koliko je tačno frilensera stiglo do suda, Poreska uprava nema te podatke.
- Odredbama Zakona o prekršajima, propisano je da Prekršajni sud vodi jedinstveni registar sankcija, prekršajni postupak u prvom stepenu, kao i da se novčane kazne izvršavaju u skladu sa tim Zakonom. Sa tim u vezi, Poreska uprava ne raspolaže traženim podacima - kažu za “Blic Biznis” iz Poreske uprave.