Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Zakrpa na varoškoj kasi

10.01.2016. 18:57 13:33
Piše:

SOMBOR: Ako se ostvare projekcije iz nedavno usvojene odluke o gradskom budžetu za 2016. godinu, somborska varoška kasa će deficit od čak 300 miliona dinara morati da „zakrpi“ kreditnim aranžmanom

sa poslovnim bankama, a prema rečima najodgovornijeg za izvršenje budžeta, gradonačelnika Saše Todorovića, ovaj novac će se iskoristiti pre svega za projekte infrastrukturne prirode.

- Verovatno ćemo se zadužiti na rok od 15 godina, jer je to realan rok da bez problema otplaćujemo rate i da uložena sredstva krenu da se vraćaju, ili čak da se u potpunosti vrate zahvaljujući projektima koje ćemo izabrati kao najsvrsishodnije - pojasnio je ovdašnjoj javnosti somborski gradonačelnik.

Kada je ovakav finansijski plan usvajan, samo dva odbornika SRS glasala su protiv, a potpredsednik Skupštine grada Miodrag Sekulić, je tokom rasprave zamerio odbornicima opozicije da nisu podneli nijedan amandman na predlog Odluke o budžetu grada. S druge strane, primedbe na predlog budžeta najčešće su se odnosile na planiranje usluga po ugovoru, putnih troškova i nepostojanje sredstva za privlačenje investitora.

Kako bilo, tek budžet grada za 2016. godinu čine prihodi u iznosu od 2,6 milijarde dinara, dok su tekući rashodi projektovani na 2,9 milijarde. Budžetski deficit u iznosu od 302 miliona dinara će se finansirati iz primanja ostvarenih od prodaje subjekata privatizacije i primanja na osnovu dugoročnog zaduživanja kod poslovne banke za investicione projekte. Najznačajniji prihod u ovogodišnjem budžetu trebalo bi da se obezbedi od poreza na zarade (736 miliona dinara), poreza na imovinu (460), te transfera drugih nivoa vlasti u iznosu od 400 miliona dinara. Najjača stavka sa rashodne strane ide na raboš Direkcije za izgradnju grada, koja će za svoje projekte i funkcionisanje utrošiti skoro 843 miliona dinara. Funkcionisanje lokalne samouprave zahteva 426, a komunalna oblast oko 200 miliona dinara. Mesnim zajednicama u selima i gradu pripada 102 miliona dinara, što je manje u odnosu na minulu godinu. Od tih sredstava, deset miliona dinara namenjeno je MZ Stara Selenča na ime isplate izgubljenog sudskog spora.

Ustanove kulture u Somboru će ove godine na raspolaganju imati preko 263 miliona dinara, dok sportu pripada 146 miliona, od čega će SC „Soko“ dobiti 110 miliona dinara, što znači da su u odnosu na prošlu godinu za skoro šest miliona dinara umanjena izdvajanja za sportske organizacije i udruženja. Odlukom o budžetu, ove godine su direktni korisnici postale manifestacije Somborski polumaraton (200.000 dinara), Ultramaraton Sombor - Baja (100.000 dinara), Gradovi otvorenog srca (Sombor - Osijek - Baja) – 150.000 dinara i „Plivanje za Bogojavljenski krst“ u organizaciji Zavičajnog udruženja Srba „Korijeni“ (100.000 dinara).

Gradska kasa za ovu godinu predviđa da za osnovnu funkcionalnost sistema obrazovanja bude izdvojeno 505 miliona dinara ili čak 17 miliona dinara manje nego lane. Aparatu socijalne zaštite pripada 152 miliona, a Domu zdravlja 20,5 miliona dinara, mahom za takozvane neugovorene plate zaposlenih, koje mora da finansira lokalna samouprava. Četiri miliona manji budžet imaće Turistička organizacija, a deo tih sredstava biće preusmeren Razvojnoj agenciji grada Sombora, koja umesto lanjska tri, sada na raspolaganju ima punih deset miliona dinara. Veći iznosi u odnosu na 2015. godinu predviđeni su za zapošljavanje, pa će tako Lokalni akcioni plan na raspolaganju imati 29 miliona, dok će projektima od značaja pripasti 20 miliona dinara.

M. Miljenović

Promašili za petinu

Skoro svaki budžet srpskih lokalnih samouprava izgleda da je tradicionalno oboleo od hronično realno neutemeljenog optimizma, pa je tako i somborska gradska kasa prošle godine „promašila“ nadanja sa prihodovne strane za čak jednu petinu, što je i uzrokovalo rebalans u drugoj polovini godine. Najočigledniji primer (pre)ambicioznih planova je i ovogodišnje nadanje da će se izdavanjem državnog zemljišta u budžet sliti 170 miliona, iako je od prošlogodišnjih planiranih 140 miliona svoj put do kase lokalne samouprave pronašlo manje od 20 miliona dinara.

 

Piše:
Pošaljite komentar