Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Porodica Lukić u Čelarevu širi proizvodnju celera i kantariona

03.04.2018. 08:37 08:39
Piše:
Izvor: Dnevnik.rs

ČELAREVO: Posle 15 godina bavljenja proizvodnjom rasada povrća u plasteniku, Dragan Lukić sa suprugom i roditeljima rešio je da proširi proizvodnju u dva plastenika ukupne površine 700 metara kvadratnih.

Kada je počinjao Dragan nije bio zaposlen, a poslednjih nekoliko godina, kako sam kaže, uglavnom pomaže supruzi i roditeljima, ali i organizuje proizvodnju i plasman robe.

„Do ove godine proizvodio sam rasadu paradajza, paprike, krstavaca, tikvica i drugog povrća, ali i proizvodio za tržište zelenu salatu, mladi luk...“,priča Lukić: „Interesantno je da smo mi u ovo krenuli bez ikakvog iskustva. Niko iz moje porodice nikada se nije bavio proizvodnjom hrane. Učio sam, pitao druge proizvođače, čitao literaturu, pratio medije, išao sam na seminare i razna savetovanja. Proizvodnja rasada, ali i povrća za tržište je zahtevan posao, posebno zimi, a kada su niske temperature nema spavanja, jer tada grejem deo plastenika. Ipak, ovo je porodični posao, zaposlio sam na početku sebe, pa kasnije počeo da radim u preduzeću, a sada je veći deo oko proizvodnje preuzela supruga uz pomoć roditelja. Najveći deo posla sami uradimo, ali ima i poslova kada se mora angažovati radna snaga.“

Ove godine, pored ostalog, Lukići će prvi put proizvesti i rasad kantariona i celera. Kažu da su se na ovaj poslovni potez odlučili jer ovaj posao rade za poznatog kupca. Naši ljudi, Novosađani žive i rade u Švajcarskoj, naručili su 50.000 komada rasada kantariona, lekovitog bilja, a jedan preduzimljiv komšija iz Gložana naručio je 100.000 komada rasada celera.

Ne odustaju ovi domaćini ni od proizvodnje rasada povrća, a ove zime imali su oko 10.000 glavica zelene salate, koju još uvek prodaju na kvantaškoj pijaci. Lukići kažu da je ovo odgovoran posao, ali da kada se koriste vrhunski repromaterijali i proizvodnja odvija u kotrolisanim uslovima, uz petnaestogodišnje iskustvo kvalitet i zarada ne mogu da izostanu.

„Naročito je zahtevna proizvodnja celera, a čovek koji je naručio 100.000 rasada bavi se proizvodnjom ovog povrća na veliko“, kaže Lukić.

Ukoliko se ova sezona završi uspešno, kako Lukići očekuju, iduće godine bi povećali proizvodnju kantariona i celera na 200.000 rasada

Dodaje da, ukoliko se ova sezona završi uspešno, kako očekuju, planiraju da iduće godine povećjuo proizvodnju kantariona i celera na 200.000 rasada. 

„Mnogi u Čelarevu, pa i Bačkoj Palanci, a koji poznaju Dragana, začudili su se kada su čuli da proizvodi rasadu lekovitog bilja i celera, međutim bolje upućeni kažu da je to dobar posao. Kod nas je proizvodnja lekovitog bilja mala, ali se očekuje da bude ozbiljan izvor prihoda vrednim i preduzimljivim ljudima. Ljudi koji su naručili rasad kantariona, na primer, planiraju da od njega proizvode ulje koje je, veoma traženo, lekovito, a ima i dobru cenu“, veli Lukić.

Stručnjaci kažu da je kantarion najpopularniji za saniranje povreda kože, rana, posekotina, uboda, čireva... Ulje kantariona tradicionalno se koristi za smanjenje bolova kod reume, gihta i stanja povreda, otoka, podliva. Kantarion je poznat i po antibakterijskom i antiviralnom dejstvu, upotrebljava se i u slučajevima nastanka čira na želucu, dvanaestopalačnom crevu, a sve je popularnije sredstvo u borbi protiv blagih i umerenih depresija...

Za celer se kaže da je uz šargarepu, luk i peršun četvrti glavni sastojak svake kuhinje.

Stručnjaci kažu da je delotvoran, između ostalog, u lečenju astme, promuklosti, gihta, mokraćnih puteva, bubrega, nervnih oboljenja, a poboljšava i krvnu sliku i cirkulaciju. Jedan od sastojaka celera je i acetileniks i smatra se da on zaustavlja umnožavanje ćelija raka. Ovo povrće je izvor gvožđa, bogat je vitaminom C, kalcijumom, magnezijumom i kalijumom.

M. Sudžum

 

Autor:
Pošaljite komentar