ARHEOLOŠKE TAJNE TITELSKOG BREGA „Svedok brdo” otkriva život PREDAKA od praistorije do slavne vojne prošlosti (FOTO,VIDEO)
Titelski breg ima bogato nasleđe, a osim geomorfoloških i bioloških aspekata, kulturne vrednosti su takođe jedan od razloga zašto je on dobio titulu Specijalnog rezervata prirode.
Čitava opština Titel ima bogatu istoriju, a u Ustanovi za zaštitu prirode „Titelski breg” kreiran je mini muzej koji baštini stalnu postavku „Svedok brdo”, osmišljenu tako da se posetioci tokom kružne šetnje upoznaju sa raskošnim nasleđem kojim se ovaj kraj diči. .
– Na početku same postavke je predstavljen geološki deo, koji govori o starosti Titelskog brega, a glavni deo postavke posvećen je njegovom prikazu prošlosti, od perioda čovekovog prvog naseljenja na ove prostore pa nadalje – priča nam arheolog u UZP „Titelski breg” Branka Nestorović. Kreće se od neolita i prvih tragova čovekovog prisustva, odnosno mlađeg Kamenog doba, zatim idemo kroz metalno doba praistorije, od bakarnog, bronzanog do gvozdenog. Jednim simboličnim prelaskom idemo u novu eru i zalazimo u tragove rimskog prisustva i uopšte zbivanja u kasnom antičkom periodu, a zatim idemo ka ranijem srednjem veku sa seobom naroda, predstavljeno sa promenama koje su se u narednoim periodu desile, kroz dominaciju Bugara, zatim dužu dominaciju Ugara, kada se jako razvija Titel kao grad. Nakon toga prelazimo na doba turske vlasti od nekih vek i po, a predstavljen je i život tokom austrijske vlasti, odnosno Šajškaškog bataljona, kao neki period slavne vojne prošlosti naroda sa ovih prostora.
Obod Platoa Titelskog brega oduvek je imao idealne uslove za život, o čemu svedoče i arheološki nalazi, a Biljana kaže da je bilo više razloga za to.
– Strateški položaj bio je odličan, stanovnici su bili zaštićeni od poplava, ako uzmemo u obzir da su do pre nekoliko vekova vode Tise i Dunava bile razlivene, a tlo je bivalo uglavnom poplavljeno, pa su često najbolji uslovi za život bili na bregu. Tisa je bila važna kao izvor hrane, ali i kao saobraćajna komunikacija. Takođe, Plato je bio idealan za obradive površine koje su do danas od izuzetnog značaja, a padine Titelskog brega su bile odlična paša za stada. To su sve razlozi zbog kontinuiranog naseljavanja stanovništva, a interesantan raznim narodima da ga osvoje...
Lokalitet Feudvar je inače u najvećoj meri istraženo kao naselje, a na licu mesta saznali smo da se ono nalazi na ivici severoistočne strme strane Platoa. Ovaj moćni grad bio je zaštićen bedemom od barske gline sa armaturtom od drveta.
– Dugo godina je istraživan u kontinuitetu, u saradnji Muzeja Vojvodine i Slobodnog univerziteta iz Berlina, sve do 90. -ih godina, kada je projekat zaustavljen. Do tada je Feudvar istraživan kao metropola iz vremena bronzanog i gvozdenog doba, koja se nalazila na glavnoj saobraćajnici između istočnog Mediterana i kontinentalne Evrope, i sva trgovina i kontakti su u stvari išli preko Feudvara. To je bio utvrđen grad sa zemljanim bedemom, rovom oko njega, ali i mostom koji je po potrebi dizan i spuštan. Najgušće je bio naseljen u okviru bedema, sa širokim i prostranim podgrađem iznad njega. Na nepunih kilometar udaljenosti, nalazila se Stubarlija, lokalitet koji je predstavljao nekropolu grada, pa se paralelno mogao pratiti način života, u svim segmentima, ali i promene koje su tekle evolucijom – pojašnjava nam Branka Nestorović, dodavši da se u Feudvar ne može ući.
Mini muzej „Svedok brdo” uređen je edukativnim tablama na kojima je ispisana suština koju odlikuje svaki vremenski period. Tekst je potkrepljen raznim artefaktima, reprezentima ispričane prošlosti, kao vizuelni efekat umetnosti kojom su onomad živeli.
– Naša ideja je bila da i taj segment nasleđa predstavimo javnosti, jer mi nemamo lokalitet koji je uređen za takvu vrstu posete, a ni kao ustanova nemamo muzej niti mogućnost da predstavimo originalne eksponate. Zato su nam konzervatori uradili potpuno identične replike originalnih arheoloških pronalazaka.
Uredno poslagani replike, svaka priča za sebe, i pored svake stoji kratak opis za šta se koristila i gde je pronađena, od posuda pronađenih kod Vilova, preko pojasa od bronze pronađenog na lokalitetu Tri u Titelu, do posuda za žito, kadilice, više pehara, pa čak i replika dečje igačke, ukrasa fasade sa kuće, sve sa lokaliteta Feudvar kod Mošorina. Stubarliju predstavljaju replike šolja i pehara i urni, uz prikaz skice kako je po nalazu ona izgledala u originalu. Tu su i replike idola, fibula od bronze i slično. U muzeju je izložen i slučajan nalaz – luksuzni pojas od srebra tipa mramorac, vrhunski rad kaže Branka, koji potiče iz petog veka pre nove ere. Svi originali čuvaju se u Muzeju Vojvodine .
Ivana Bakmaz