MED SA MORAVE SE PRODAJE KAO ALVA ZA DAN ŽENA Pčelar Stojan otkriva kako razlikovati pravi od veštačkog
Prošla godina je za pčelare bila izuzetno teška, a kakva će ova biti, to je teško pretpostaviti.
Prinosi meda najviše zavise od vremenskih uslova i stanja pčelinjih zajednica. Ovih dana u centru grada na Moravi postavljen je osmomartovski bazar, gde je na svojoj tezgi, između ostalih, med i ostale pčelinje proizvode izložio i Stojan Ječmenić, piše RINA.
Stojan je seleći pčelar, što znači da seli svoja plčelinja društva kada je u pitanju paša, što širom Dragačeva, što na Pešteri, odnosno u čitavoj zapadnoj Srbiji.
- Cena livadskog i bagremovog meda je 1.200 dinara - kazao je za Rinu Stojan Ječmenić, dodavši da su pored toga u ponudi propolis za imunitet, mleč propolis, mešavine za krvnu sliku, sa cimetom, bronho med sa korenom omana... - Med u saću košta 1.500 dinara, dok je sa koprivom 1.000.
Trenutno je, dodaje, situacija dobra.
- Što se moje proizvodnje meda tiče, ja nemam gubitaka, posedujem više od 200 košnica, mada je prošla godina bila malo teža zbog suše - napominje.
On je pojasnio kako prepoznati prirodni med. Naime, jedan o načina je da se uzme kašičicom. Potom treba podići kašičicu, s tim da se nit meda ne bi smela prekidati, već izgledati otprilike kao svilen konac, čak i 10 minuta.
Pored tog poznatog načina postoji još jedan vredan pomena, kaže on, za šta je potrebno uzeti jednu šibicu. Palidrvce se zamoči u med, obriše, a po fosforu, kada se upali, prepoznaje se ispravnost meda - ako ne plane, to je znak da je veštački proizveden, objasnio je pčelar.
S obzirom na to da je otoplilo, on je istakao da su pčele već počele da izlaze.
„Čim temperatura pređe 13 podeljak, pčele počnu da izlaze, već unose prah, sada im je hrana najpotrebnija sve dok ne dođe prirodni nektar da mogu da ga skupljaju iz prirode. Ja ih sada dohranjujem, a to je najbolje, ako može, pola šećer, pola med”, zaključio je.
Inače, kada se govori o važnosti pčela, često se navodi citat koji se pripisuje Albertu Ajnštajnu: „Nestanu li pčele sa Zemljine površine, čovečanstvu ne bi preostalo više od četiri godine”.
Ovaj pseudocitat se pojavljuje polovinom prve decenije 21. veka, u vreme koje se poklapa sa još uvek misterioznim nestankom pčela u Sjedinjenim Američkim Državama.
U svakom slučaju, njihova važnost je neizmerna, posebno za ekosistem naše planete Zemlje.