Školama u Hrvatskoj preporuka o poseti Jasenovcu
ZAGREB: Prema najavi iz hrvatskog Ministarstva nauke i obrazovanja, škole u Hrvatskoj će dobiti novu preporuku - da posete i Spomen-područje Jasenovac, mesto najvećeg ustaškog logora u Drugom svetskom ratu, piše "Jutarnji list".
"Ministarstvo će u skladu s novim kurikulumom građanskog vaspitanja preporučiti školama posetu Spomen područje Jasenovac tako da škole, ako se odluče za tu aktivnost, mogu istu na vreme uvrstiti u svoje školske kurikulume", rekli su za "Jutarnji"nadležni u Ministarstvu.
Prema statistikama, Spomen-područje Jasenovac dosad nije bilo često mesto školskih poseta.
Iako je Obrazovni centar u Jasenovcu zamišljen kao mesto gde se mladi suočavaju sa posledicama poricanja ljudskog dostojanstva, mržnje i ksenofobije, a njihove muzejske radionice nude novi pristup u obrazovanju o holokaustu, genocidu i stradanju antifašista u Drugom svjetskom ratu, čime predstavljaju osnovu za učenje o ljudskim pravima, mali je broj učenika organizivano posećivao Jasenovac.
Prema podacima Spomen-područja, u 2018. posetilo ih je 15 školskih grupa - osam iz srednjih i sedam iz osnovnih škola Hrvatske.
Paralelno beleže 19 školskih grupa iz stranih država, od toga najviše iz Italije (11) i Slovenije (4).
Godinu ranije, Jasenovac je posetilo tek devet školskih grupa iz Hrvatske, na šta je upozorio direktor Spomen-podrucja Jasenovac Ivo Pejaković.
Pejaković kaže da nije upoznat šta piše u novome kurikulumu, ali ako školama budu upućene preporuke za posetu bivšem logoru, to svakako vidi kao korak u dobrome smeru.
Kako objašnjava, SP Jasenovac sa školskim grupama radi po obrazovnom programu koji se sastoji od tri dela: poseta prostoru nekadašnjeg logora Jasenovac uz stručno vodstvo kustosa, obilazak Memorijalnog muzeja, te radionice s učenicima u prostoru Obrazovnog centra. Program traje oko tri sata.
"Ciljevi su da se učcenici upoznaju s osnovnim činjenicama o logoru Jasenovac, osuda ustaškog pokreta te zločina počinjenih na osnovi rasnih zakona i ideologije ustaškog pokreta kroz price o ljudskim sudbinama, izazivanje saosećanja prema žrtvama i zatocenicima logora i poruka za sadašnjost i budućnost da bi učenici imali jasan stav o osudi ideologija koje određene pojedince i grupe u društvu etiketiraju kao ‘drugačije’", kaže Pejaković.