Hrvatska među četiri evropske zemlje s najnižim stopama izlaznosti na izbore
ZAGREB: Hrvatska je svrstana među četiri evropske zemlje s najnižim stopama izlaznosti na izbore, pokazala je studija Fondacije Fridrih Ebert na čijem je predstavljanju danas u Zagrebu za bolji odziv predložena i mogućnost snižavanja starosne granice za dobijanje biračkog prava sa 18 na 16 godina.
Na poslednjim parlamentarnim izborima 2020. godine izlaznost je bila 46.4 posto. Samo Rumunija (31.9 posto), Bugarska (40.6 posto) i Albanija (46.3 posto) imaju niži odaziv od Hrvatske, ističe se u studiji "Ko (ne) glasa u Hrvatskoj?", koja je predstavljena u Novinarskom domu u Zagrebu.
Navedene su tri grupe kod kojih je izborna apstinencija izrazito naglašena, a reč je o mladima, manje obrazovanima i radničkoj klasi. Rečeno je da se odziv glasača na izbore smanjuje u svim zapadnim demokratijama, ali da ipak je i dalje najveći odaziv u Skandinaviji, a najmanji u jugoistočnoj Evropi.
"Hrvatska prednjači u niskom odazivu i to je problem za demokratiju", upozorio je jedan od autora studije iz bečke kancelarije Fondacije Fridrih Ebert za međunarodnu saradnju Demokratija budućnosti.
Drugi autor Bartul Vuksan-Ćuse sa Univerziteta u Barseloni je uključivši se video linkom, kao najčešće izborne apstinente izdvojio mlade glasače, starosti od 18, 19, 20 i 21 godinu, navodeći da je reč o životnom ciklusu u kojem mladi smatraju da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u politici.
Rezultate je komentarisao Berto Šalaj s Fakulteta političkih nauka, naglasivši da u Hrvatskoj od 2000. godine konstantno pada odaziv građana na parlamentarne izbore.
Krivca vidi u nedovoljnoj zastupljenosti demokratske kulture u obrazovnom sistemu, a kao jedno od mogućih rešenja naveo je spuštanje dobne granice za biračko pravo na 16 godina, po uzoru na Austriju i neke nemačke pokrajine, prenosi Hina.