Od četvrtka na snazi izmene Zakona o lokalnoj samoupravi
Opštine u Srbiji od sada će za svaku investiciju iz budžeta morati da pitaju građane tako što će organizovati javnu raspravu.
Učešće građana, na takav način u kreiranju lokalnih budžeta postalo je zakonska obaveza nakon što je parlament usvojio najnovije izmene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi. Valja jedino napomenuti da će se ta odredba primenjivati prvi put tokom pripreme lokalnih budžeta za 2019. godinu.
Važna novina u zakonu je i to da će pet odsto ukupnog broja građana s biračkim pravom biti dovoljno da se pokrene građanska inicijativa. Do sada je to bila donja granica pa su mnoge opštine propisivale daleko viši procenat.
Jedna od novih odrednica u toj oblasti je rešenje po kojem „jedinica lokalne samouprave, u okviru svojih nadležnosti preko svojih organa, prati proces evropskih integracija Republike Srbije i razvija za to potrebne administrativne kapacitete, u skladu sa zakonom i utvrđenom politikom Republike Srbije”. Sve opštine i gradovi moraće da usklade svoje statute i druge opšte akte u roku od devet meseci od stupanja na snagu pomenutog zakona.
Iako su najavljivana još pre pet godina, nova zakonaska rešenja usvojena su pre nekoliko dana, u setu od devet propisa vezanih za resor državne uprave, a počeće da se primenjuju od 28. juna. Po rečima resornog ministra Branka Ružića, novusvojenim normama građani se podstiču na inicijativu. Obaveza konsultovanja građana o investicionom delu budžeta treba da, kako kaže, unapredi učešće građana u vođenju opštinske politike, na šta lokalnu vlast obavezuju, podsetio je, Ustav, Kodeks dobre uprave i Strategija javne uprave.
Broj lokalnih funkcionera zavisiće ubuduće od broja stanovnika opštine ili grada. Ta odredba je jedina koja će se primenjivati tek od sledećih lokalnih izbora. Opštine do 15.000 stanovnika imaće pravo na jednog pomoćnika predsednika opštine, do 50.000 na dva, do 100.000 na tri. U gradu s više od 100.000 stanovnika gradonačelnik može postaviti najviše pet pomoćnika.
Opštinska veća usklađivaće se takođe s brojem stanovnika, pa će tako opštine do 15.000 žitelja imati pet, do 50.000 sedam, do 100.000 devet, dok će ostali imati do 11 članova.
Tako će opštinska administracija biti dužna da na internet prezentaciji, ili na drugi primeren način, obavesti javnost da je otpočeo rad na pripremi propisa koje donosi skupština. Takođe, 100 građana s biračkim pravom može predložiti nadležnom odboru skupštine opštine sprovođenje javne rasprave o nekom opštem aktu. Radno telo skupštine može organizovati javno slušanje o predlozima odluka o kojima odlučuju odbornici.
Novine stižu i u delu propisa koji se odnosi na saradnju opština. Predviđeno je da se pojedini poslovi mogu poveriti drugoj opštini ili njenom preduzeću i ustanovi, ali uz prethodnu konsultaciju s MDULS-om i Vladinu saglasnost. Novousvojenim rešenjima, tvrde u Vladi, opštine i gradovi podstiču se na to da više sarađuju i pomažu jedni drugima u nedostatku kapaciteta, pre svega u poslovima poput komunalnih i inspekcijskih. Ministarstvo nadležno za lokalnu samoupravu vodi evidenciju o zaključenim sporazumima o saradnji. Jedinice lokalne samouprave mogu ostvarivati saradnju u oblastima od zajedničkog interesa čak i s jedinicama lokalne samouprave u drugim državama, ali u okviru utvrđene politike Republike Srbije, uz poštovanje teritorijalnog jedinstva i pravnog poretka Republike Srbije, u skladu s Ustavom i zakonom.
U zakonu su ovoga puta pobrojani svi poslovi u rukama opštine, bez pozivanja na neke druge propise, kao što je do sada bio slučaj. Tako se navodi da opština, preko svojih organa, u skladu s Ustavom i zakonom donosi svoj statut, budžet i završni račun, prostorni i urbanistički plan i program razvoja opštine, kao i strateške planove i programe lokalnog ekonomskog razvoja. Isto tako uređuje i obezbeđuje obavljanje i razvoj komunalnih delatnosti, lokalni prevoz, korišćenje građevinskog zemljišta i poslovnog prostora. Stara se o izgradnji, rekonstrukciji, održavanju i korišćenju lokalnih puteva i ulica i drugih javnih objekata od opštinskog značaja, a u njenoj nadležnosti su i potrebe građana vezane za oblast prosvete, naučnoistraživačke i inovacione delatnosti, kulturu, zdravstvenu, socijalnu i dečju zaštitu, sport i fizičku kulturu. Opština je zadužena da obezbeđuje ostvarivanje posebnih potreba osoba s invaliditetom i zaštitu prava osetljivih grupa. Stara se o razvoju i unapređenju turizma, zanatstva, ugostiteljstva i trgovine, donosi i realizuje programe za podsticanje lokalnog ekonomskog razvoja, preduzima aktivnosti za održavanje postojećih investicija i privlačenje novih i unapređuje opšte uslove poslovanja. Stara se o zaštiti životne sredine, zaštiti od elementarnih i drugih nepogoda, zaštiti kulturnih dobara od značaja za opštinu, kao i o zaštiti, unapređenju i korišćenju poljoprivrednog zemljišta. U njenim rukama je ostvarivanje zaštite i unapređenja ljudskih i manjinskih prava, rodna ravnopravnost, javno informisanje u opštini. Lokalna samouprava takođe utvrđuje simbole opštine i njihovu upotrebu.
Mesnim zajednicama vraća se stara uloga u povezivanju građana s lokalnom samoupravom. One su zamišljene kao mesto gde će se prepoznati problemi i razgovarati o potrebama građana. Predlog za obrazovanje mesne zajednice, odnosno njeno ukidanje, može podneti najmanje deset odsto birača, najmanje trećina odbornika i opštinsko, odnosno gradsko veće. Angažovanje predsednika i članova saveta, kao i članova drugih organa mesne zajednice ne podrazumeva stvaranje dodatnih finansijskih obaveza, piše u zakonu. Novousvojenim propisom predviđeni su obavezan izbor saveta mesne zajednice, utvrđivanje njegove nadležnosti, kao i nadzor opštine nad radom i aktima i ovlašćenjima mesnih zajednica.
Zakonom je predviđeno još jedna novina – minimalan rok od 24 časa za sazivanje sednice skupštine opštine, odnosno skupštine grada, čime se, kako je obrazloženo, sprečava zloupotreba ovlašćenja. Zahtev mora da sadrži razloge koji opravdavaju hitnost sazivanja, kao i obrazloženje posledica koje bi nastupile njenim nesazivanjem. Naravno, minimalan rok za sazivanje sednice skupštine ne odnosi se na situaciju kada je proglašena vanredna situacija.
Zakonodavac je podvukao da „odbornik ima pravo da bude redovno obaveštavan o pitanjima od značaja za obavljanje odborničke dužnosti, kao i da na lični zahtev od organa i službi opštine dobije podatke koji su mu potrebni za rad”.
Svetlana Stanković