Linta: Potvrđeno da se i dalje diskriminišu Srbi
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pohvalio je danas zaključak u godišnjem izveštaju Amnesti internešnala za 2015. godinu u kome se navodi,
između ostalog, da je nastavljena diskriminacija preostalih Srba u Hrvatskoj po različitim osnovama.
Kako navodi Linta, to se čini naročito u oblasti zapošljavanja, upotrebe ćirilice u javnom životu, stanarskih prava, ratnih zločina i civilnih žrtava rata.
"Hrvatska ne poštuje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine koji garantuje zapošljavanje Srba u javnom sektoru ako je učešće Srba u stanovništvu županija preko pet, a u stanovništvu gradova i opština preko 15 procenata", kaže Linta, a navodi se u saopštenju.
Od ukupno 20 županija i Grada Zagreba Srba ima preko pet procenata u stanovništvu u 10 županija.
Takođe, Hrvatska ne poštuje odredbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina o ravnopravnoj upotrebi ćirilice u opštinama i gradovima gđe je učešće Srba preko 33 procenata u stanovništvu, navodi Linta.
Linta podseća da Hrvatska uporno odbija da proteranim Srbima i srpskim povratnicima vrati oko 40.000 otetih stanova na kojima je bilo stanarsko pravo.
"Pošto je većina tih stanova privatizovana od Hrvata moguće rešenje jeste isplata pravične novčane naknade bivšim nosiocima stanarskog prava ili dodela alternativnih stanova sa otkupnom cenom koja je bila aktuelna početkom devedestih godina", navodi on.
U to vreme otkupna cena stanova po kvadratnom metru bila je između 50 i 250 maraka a sada je između 400 i 700 evra zavisno od lokacije.
Linta ukazuje da u Hrvatskoj i dalje vladaju dvostruki standardi u suđenjima za ratne zločine, odnosno daleko stroži za Srbe a daleko blaži za Hrvate.
Hrvatska i dalje sprovodi politku zastrašivanja proteranih Srba jer je u prethodnih 15 godina kancelarija Interpola u Zagrebu, na zahtev hrvatske strane, pokrenula istrage ili podigla optužnice protiv preko 150 Srba.
Brojne činjenice pokazuju da je hrvatsko pravosuđe etnički motivisano, odnosno nije nezavisno, nepristrasno i profesionalno.
Linta navodi da porodicama žrtava i nestalih lica srpske nacionalnosti u Hrvatskoj nije priznat status civilnih žrtava rata.
U godišnjem izveštaju Amnesti internešnala (AI) navodi se da u Hrvatskoj i dalje traje diskriminacija Srba i Roma, i napominje da se prošle godine zemlja borila s problemom velikog broja izbeglica i migranata, ali se vlastima zamera da nisu poklonile dovoljnu pažnju ranjivim osobama.
Proslava vojno-policijske akcije Oluje "u kojoj je 200.000 Srba proterano iz Hrvatske 1995." pojačala je napetosti između srpskih i hrvatskih nacionalista, ocenjuje su u izveštaju u kojem se navodi da je u Vukovaru lokalna vlast donela odluku o uklanjanju ćiriličnih ploča te da su uvedena posebna plaćanja za dokumente na ćirilici "uprkos tome što su 34 odsto stanovništva Srbi".
Agencija Hina prenela je da je diskriminacija hrvatskih Srba nastavljena u javnom sektoru na području zapošljavanja i vraćanja stanarskih prava.
(Tanjug)