DV: Priština jedini kočničar dogovora o transportu
BERLIN: Na sastanku radne grupe EU za Zapadni Balkan početkom sedmice u Briselu predstavnici više zemalja zahtevali su od Evropske komisije da preduzme oštrije mere kako bi Priština, koja je jedini kočnicar, prihvatila dogovor o transportu i infrastrukturi, koji bi bio usvojen na predstojećem samitu u Trstu.
Iz poverljivog protokola tog sastanka, u koji DV ima uvid, proizilazi da je najtvrđi stav o tome zauzela Velika Britanija, kao i da je Italiji veoma stalo da ugovor bude svečano potpisan baš u Trstu na samitu Zapadnog Balkana, 12. jula.
Tada bi, kako se očekuje, trebalo da se okonča osmogodišnja saga o osnivanju Transportne zajednice Jugoistočne Evrope, saznaje DV.
Podseća se da su početkom juna svoj paraf na taj sporazum stavili i predstavnici Srbije koja je, kako tvrdi DV, do sada bila glavni kočničar sporazuma zbog neslaganja oko toga kako će Kosovo biti zastupljeno u njemu.
U Briselu je zaključeno da Ustav Makedonije - još jedne zemlje čiji se paraf čekao - dozvoljava i direktno potpisivanje ugovora bez prethodnog parafiranja tako da to može biti učinjeno u Trstu.
Tako je jedina, ali velika prepreka, ostala Priština.
Predstavnik Evropske komisije Nikolas Sendrovic, zamenik šefa jedinice za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za susedstvo i pristupne pregovore, smatra realnim da se saglasnost s Kosova pribavi do 12. jula.
On je u diskusiji istakao da pritisak može biti kontraproduktivan dok se „situacija ne slegne" nakon parlamentarnih izbora na Kosovu.
Takav rasplet je sredinom maja nagovestio i Miodrag Poledica, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.
„Sporazum je tehnički usaglašen", rekao je on tada i dodao da je potpisivanje sporazuma na samitu u julu „neizvesno" zbog političkih okolnosti u nekim zemljama regiona.
Transportna zajednica „Jugoistočne Evrope" zapravo se odnosi na, kako se navodi, šest država Zapadnog Balkana koje su u čekaonici EU (Crna Gora, Srbija, Albanija, Makedonija, BiH, Kosovo*).
Cilj je jedinstveno tržište transportne infrastrukture, kopnenog, rečnog i pomorskog saobraćaja između država Zapadnog Balkana i EU. Svih šest država time ujedno usvaja pravne tekovine EU na ovom polju, što je i njihova obaveza u pristupnim pregovorima.