ZDRAVA HRANA STIŽE SA IMANJA NADE LETIĆ Na Čeneju će se brati organska salata potočarka, kelj, krastavci
Organski proizvođači povrća za dve tri sedmice imaće rasad za plastenike.
Već imaju za prodaju rotkvica i mladog crnog luka. Povrće od prošle godine su prodali , a ono što je dospelo tokom zime polako prodaju po pijacama, malim radnjama i od kuće. Višegodišnji sertifikovani organski proizvođač Nada Letić sa Čeneja polako se priprema za setvu povrća u plastenicima i na otvorenom prostoru. Seje više vrsta povrća na površini od dva hektara.
– Polako smo počeli da pikiramo rasad mladih biljaka paprike iz zajedničkog semeništa u zaseban prostor. Krenuli smo da se pripremamo i da posejemo grašak, kelerabu, kupus, kelj lišćar, krastavce, salatu potočarku, jednu od najiskorišćenijih u ljudskom organizmu – kaže Nada Letić.
Grad Novi Sad organskim proizvođačima od 2011. godine dodeljuje podsticaje, svake godine sve veće. Novac se dobija za razne namene: sadni materijal, opremu za navodnjavanje, plastenike, folije za malčiranje, kontrolu, sertifikaciju, analizu voća i povrća... (organski proizvođač Nada Letić)
Ona se bavi organskom proizvodnjom povrća od 2010. godine, zajedno sa suprugom i sinom.
Iz centra Novog Sada došli su na Čenej i odmah na celokupnom imanju počeli da gaje povrće bez hemije. Nisu hteli da čekaju da vide kako će im ići proizvodnja pa da onda šire gazdinstvo, već su odmah organsku proizvodnju prihvatili kao način života. I nisu se pokajali. Nada kaže da sebe vidi u prirodi i da je grad ne privlači.
– Imamo naše kupce, uglavnom prodajemo na novosadskoj Ribljoj pijaci, gde ima organska ulicu i gde dolaze ljudi iz drugih mesta. Raznosimo povrće i po malim radnjama, imamo i kupce koji nam dolaze kući. Kada je veća ponuda, onda povrće nosimo i na Limansku pijacu.
Gazdinstvo „Letić” ne razmišlja da zaokruži proces proizvodnje preradom, jer sve povrće prodaju, a ukoliko nešto preostane, skuvaju, recimo, paradajz, ali su te količine zanemarljive.
– Zato nemamo potrebu da povrće prerađujem, jer se ne isplati kupovati opremu za 50 litara paradajza ili 20 telgi ajvara – ističe Nada.
Organsko povrće ne menja cenu
Cene organskog povrća, napominje Nada Letić, nisu se menjale godinama, mada bi povrće moglo biti i skuplje. Organski proizvođači ih formiraju na osnovu uloženog truda, a ne na osnovu potražnje.
- Pakovanje zelene salate od 100 grama već četiri godine košta 150 dinara, moglo bi da bude i skuplje, ali pitanje je da li bi se moglo prodati pošto je organsko povrće skuplje od onog nastalog u konvencionaloj proizvodnji jer treba dosta ličnog rada i truda - naglašava naša sagovornica.
Podseća da od Grada Novog Sada organski proizvođači od 2011 godine dobijaju podsticaje, svake godine sve veće. Svake godine Grad dodeljuje novac za razne namene: sadni materijal, opremu za navodnjavanje, plastenike, folije za malčiranje, kontrolu, sertifikaciju, analizu voća i povrća...
– Sada su to pristojne suma, koje Grad Novi Sad deli na 11 sertifikovanih proizvođača sa novosadskog područja. Jedino što se podsticaji ne daju za đubrivo – napominje Nada Letić.
Naglašava da još nisu dobili posticaje za 2024. godinu – 63.000 dinara po hektaru.
– Svega nekoliko organskih proizvođača je dobilo novac uoči Nove godine, a ostali čekaju. U kontaktu smo međusobno i znamo da je malom broju proizvođača isplaćena. A podsticaji su nam neophodni, posebno na početku sezone, kada se zasniva nova proizvodnja jer je u povrtarstvu seme najskuplje.
Z. Delić