Plan centra Rumenke: Urbanisti predlažu novu školu, vrtić, sportski kompleks i trg
Nakon što je Skupština Grada usvojila Plan detaljne regulacije Rumenke, koji, između ostalog, predviđa i izmeštanje sadašnjeg centra, na javni uvid je stavljen Nacrt nove centralne zone.
Tim planskim dokumentom obuhvaćena je površina od 8,47 hektara, južno od Ulice oslobođenja, na kojoj urbanisti predlažu novu osnovnu školu, predškolsku ustanovu, sportski centar, sportski park, poslovanje i porodično stanovanje, ali i novi skver, odnosno trg-promenadu.
S obzirom na prostorna ograničenja sadašnjeg centra, u južnom delu građevinskog područja, oko ukrštanja Ulice Miloša Crnjanskog i Bačke biće formiran novi. Kako je u tekstu plana navedeno, ta nova centralna zona trebalo bi da preuzme ulogu mesta okupljanja i najznačajnijih dešavanja stanovnika Rumenke, te da objedini različite sadržaje iz oblasti kulture, sporta, obrazovanja, ali i neophodne poslovne sadržaje.
Većina prostora predstavlja neizgrađeno i neuređeno građevinsko zemljište, koje se trenutno koristi za odlaganje zemlje, te zahteva nasipanje na bezbednu kotu. Samo je krajnji, severni deo, uređen i priveden nameni, i tu su i dva terena Fudbalskog kluba „Jedinstvo” i objekat u njegovoj funkciji.
Predškolska ustanova za oko 180 mališana predviđena je na površini od 0,67 hektara, a planirana je zgrada sa spratom i potkrovljem. Taj objekat može biti jedinstven ili paviljonskog tipa, udaljen najmanje deset metara od regulacione linije saobraćajnica i planiranog trga-promenade. Na slobodnom prostoru kompleksa predviđene su uređene zelene površine, tereni, s odgovarajućim mobilijarom.
Nova osnovna škola planirana je na prostoru površine 0,77 hektara i moći će da primi oko 290 učenika. Ta zgrada će imati sprat više od vrtića (P 2 Pk), a, poput predškolske ustanove, i školski kompleks može biti jedinstven ili paviljonskog tipa, pozicioniran na minimalno deset metara od regulacione linije saobraćajnica i planiranog trga-promenade. Ulaz je predviđen iz Bačke ulice, a na slobodnom prostoru, odnosno u dvorištu, biće uređene zelene površine i sportski tereni. Oko kompleksa je predviđena transparentna ograda u kombinaciji sa zelenilom do dva metra visine, odnosno tri u delu gde će biti smešteni tereni. Po obodu poseda, prema saobraćajnicama, nalaziće se tampon-zona visokog rastinja.
Urbanisti predlažu da sportski centar bude organizovan oko sadašnjeg fudbalskog igrališta, i to na površini od 2,5 hektara. Sadržaj objekata mora biti sportskog karaktera, s pratećim tehničkim, sanitarnim i servisnim prostorijama, s tim da kompleks može zauzimati najviše 25 odsto zemljišta, dok je 35 do 40 odsto namenjeno za terene, i oko 40 odsto će biti slobodne zelene površine. Osim toga, kako je u tekstu Nacrta plana navedeno, učešće otvorenih terena može se povećati u korist površine pod objektima, a dozvoljena je spratnost je do dve etaže (P 2).
Sportski park planiran je na površini 1,65 hektara i namenjen je za aktivnu i pasivnu rekreaciju dece i odraslih. Na tom zemljištu je dozvoljena izgradnja na najviše pet odsto prostora, i to prizemnih objekata pratećih tehničkih, sanitarnih i servisnih sadržaja, dok će otvoreni sportski tereni zauzimati maksimalno 25 odsto površine, a na ostatku zemljišta su zamišljene slobodne zelene površine. Planirana je izgradnja terena za košarku i basket, rukomet / mali fudbal, tenis, odbojku, boćanje, stoni tenis, teretane na otvorenom i dr., a biće uređeno i dečije igralište. Prostor sportskog parka bi trebalo ozeleniti tako da, zelenilo koje prožima čitav kompleks, odvaja igrališta i formira izdvojene celine namenjene za različite aktivnosti.
Planom definisani trg-promenada deli, ali ujedno i funkcionalno integriše komplekse obrazovnih ustanova, a biće smešten u produžetku Ulice Svetozara Markovića Toze. Na taj način biće obezbeđen prolaz ka ostalim sadržajima na planom obuhvaćenom području. Urbanisti navode da bi skver svojom formom i pozicijom trebalo da istakne ambijent u okviru bloka
poslovanja. Kako je navedeno, planirano je odgovarajuće parterno uređenje u kombinaciji sa svim elementima zelenila i mobilijara, s tim što će detalji biti razrađeni kroz dalju projektno-tehničku dokumentaciju.
U novoj centralnoj zoni biće smešteni i višenamenski kulturni sadržaji, poput bioskopa, biblioteke i izložbenog prostora. Bioskopska sala trebalo bi da bude kapaciteta za oko 400 gledalaca, a planirana je biblioteka minimalne površine 200 kvadrata, koliki će biti i izložbeni prostor. Svi objekti će imati do dva sprata i, kako je navedeno, mogu biti složene geometrije, te sadržati više gabarita objedinjenih u jedinstvenu prostornu i arhitektonsku celinu.
Kada je reč o saobraćajnoj infrastrukturi, planirana ulična mreža u novom centru Rumenke će biti uklopljena u okolnu, te prilagođena novim sadržajima. U ulicama Nikole Tesle i Miloša Crnjanskog biće izgrađena biciklistička staza, a osim toga, predviđeni su novi parkinzi u zoni škole, vrtića, sportskog centra i parka. Tamo gde nedostaju ili su u lošem stanju, planirani su novi trotoari, a između škole i predškolske ustanove, kao i istočno od sportskih terena, biće nove pešačke površine.
Nacrt plana novog centra Rumenke na javnom uvidu je do 27. novembra, i moguće ga je pogledati svakog radnog dana od 9 do 14 časova u JP „Urbanizam”, na Bulevaru cara Lazara 3, kao i u prostorijama MZ Rumenka u Vojvođanskoj ulici 19. Osim toga, dokumentacija je u digitalnom obliku dostupna na sajtu „Urbanizma”, kao i na zvaničnoj internet stranici Skupštine grada, odnosno Grada. Dok traje uvid, zainteresovani bi pisane primedbe trebalo da dostave Gradskoj upravi za urbanizam i građevinske poslove, Školska ulica 3, a javna sednica na kojoj će se raspravljati o tim primedbama zakazana je za 17. decembar u Amfiteatru na Spensu.
J. Vukašinović