MAJSTOR ZA KLJUČEVE I NOŽEVE: Čuva tradiciju starih majstora i ne odustaje od zanata
U modernom dobu, tradicionalni zanati postaju sve ređa pojava, iako su mnogima neophodni u svakodnevnom životu.
Mladi se uglavnom okreću digitalnim zanimanjima, dok porodične zanatske radnje polako nestaju. Iako prihod od ovih poslova može biti zadovoljavajući, interesovanje za zanatstvo opada, a broj majstora koji ovo zanimanje vide kao primarnu delatnost sve je manji.
Ipak, neki se još uvek odupiru tim trendovima. Jedan od njih je Andrija Beg, vlasnik radionice u Jevrejskoj ulici, koja uspešno posluje već 67 godina. Nasledivši zanat od svog oca, Beg je u ovaj posao ušao odmah po završetku srednje škole, pre tačno četiri decenije.
– Učio sam od oca i njegovih prijatelja, a dodatna znanja sticao sam u Nišu, Slavonskom Brodu i Zagrebu – kaže Beg. – Otac je zanat naučio od starih Nemaca, a nakon Drugog svetskog rata radio je u oštrioni koja se nekada nalazila na mestu današnjeg Srpskog narodnog pozorišta. Sopstvenu radnju otvorio je 1955. godine.
Iako se njegovi sinovi bave drugim poslovima i žive u inostranstvu, radionica će nastaviti da radi i nakon njega, jer će je naslediti jedan od zaposlenih.
– Naš kolektiv je mali – dva radnika i ja. Posla ima svakodnevno, jer majstora je sve manje, a stari zanati izumiru. Oštrimo opremu za bolnice i mesare, makaze za krojače i frizere. Pratimo tehnološke trendove i ulažemo u opremu. Bavimo se i izradom kodiranih ključeva za automobile, kao i onih za blindirana vrata i sefove – objašnjava Beg.
Nakon više od šest decenija rada, ova radionica je stekla poverenje Novosađana. Kupci znaju da ovde mogu računati na proveren kvalitet i sigurnost – baš onako kako je postavio njegov otac, a Andrija nastavio da neguje.
Projekat „Stari zanati - nova šansa” realizuje Dnevnik Vojvodina pres, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.