LALOŠKI SVING Karlovačka muzička legenda Boban Dževerdanović
Pola godine od izlaska prvog kompakt diska benda „Hercenšlus“ koji nosi naziv „Čaj sa medom“ na kom je ovekovečio legendu karlovačkog vinarstva Slavka Kša i njegov bermet, sa 14 autorskih kompozicija, od kojih su dest na srpskom, a četiri prepevi na engleskom, španskom, francuskom i portugalskom jeziku, te spota za jednu od njih, tvorac teksta, muzike i aranžmana, te vođa ove muzičke grupe osobenog zvuka Karlovčanin Boban Dževerdanović uveliko pravi planove za snimanje novih pesama, ali i dalju promociju onih s prvenca.
Kako kaže, sudeći prema reakcijama i komentarima na Jutjubu, Fejsbuku, i onih koji direktno stignu do uha, prvi album dosta dobro je primljen ne samo u Srbiji, nego i u čitavom regionu, što mu prilično godi.
– Pozitivni su komentari ne samo na pesme nego i muzički pravac koji sam nazvao laloški sving koji nedvosmisleno upućuje na poreklo muzike, a to je Vojvodina – kaže ovaj muzičar iza kog stoji plodonosna karijera. – Laloški sving je kao i Vojvodina mešavina različitih uticaja. Kroz muziku smo želeli da pretočimo to bogatstvo različitosti koje karakteriše Vojvodinu kao multinacionalnu sredinu. U osnovi je nepobitnost da sve može skladno i lepo da funkcioniše u životu. Taj princip smo primenili i u muzici. Pomešali smo nekoliko pravaca, često uplićući i neke nove. Ovde je suštinski tamburaški izraz sa primesama Džipsi Džeza, kantri muzike, mađarskog, čak pomalo i rumunskog melosa na momente. Pošto volim i francusku muziku, umešao sam i francuske šansone. To sve može na prvi pogled da izgleda zbunjujuće. Muzički kritičar Bene Lokner je rekao za našu muziku da je to jedan pastiš - mešavina svega i svačega. To naravno može biti i dobro i loše, ali u ovom slučaju je reč o onom prvom. Muzika ima primesa i vojvođaskog etno motiva što će se pogotovo čuti na drugom albumu na kom planiramo da obradio nekoliko starih numera, poput „Eh, šta ću, nano, boluje mi dika“, „Dođi, lolo“, „Pred Senkinom kućom“, „Ima dana“...
Pre no što je osnovao „Hercenšlus“ Boban Dževerdanović je ostvario zavidnu muzičku karijeru. Kako kaže, ozbiljnije je počeo da se bavi muzikom sa grupom Fotomodel i u dva navrata sa njom učestvovao na ondašnjoj Jugoviziji, Mesamu, Beogadskom proleću...Pred kraj 90-ih je objavio dva albuma i jedan singl. Zatim je nastupila saradnja sa „Garavim sokakom“, koja je trajala nepunih 20 godina, sve do „Hercenšlusa“. U međuvremenu je pisao za druge i osvajao nagrade po festivalima zabavne muzike. Postao je uspešan i u stvaranju muzike za tamburaše, kao i nota za decu. Kaže da za njega predstavlja izazov da se bavi različitim žanrovima muzike. Ističe saradnju sa Mišom Blizancem i kaže da je vrlo ponosan na taj period u svojoj muzičkoj karijeri, pogotovo kako je Blizanac otpevao njegove kompozicije „Ovde sam rođen“ i „Čuruška zvona“.
Prvenac „Hercenšlusa“ pripreman je nepunih pet godina. Boban kaže da je za to vreme bezmalo promenio tri postave i isto toliko vokala tražeći pravi izraz, a kada je napokon pronašao dobitnu kombinaciju, onda je bio pravi trenutak da dobijni željeni prepoznatljiv zvuk i trajno zabeleži.
– Mi smo tipično akustičarski bend, bez primesa tehnologije i digitalizacije. Imao sam sreće zahvaljujući tamburaškoj muzici kojom se uporedo bavim, odnosno komponujem i pišem za tamburaše, da često sarađujem sa slavonskim tamburašima i preko njih sam došao do jednog od najboljih producenata u regionu Tihomira Ivanetića. U njegovom studiju smo snimili prvi album koji zvuči upravo onako kako sam maštao tih pet godina tražeći zvuk koji mi je bio sve vreme pred očima. I bolje nego što sam zamišljao. Sada pripremamo nove spotove za kompozicije s albuma i pesme koje ćemo do kraja godine takođe za Kroacija rekords, odnosno nekadašnji Jugoton da snimimo. Imali smo opcije da to uradimo i ovde u Srbiji, ali smo odlučili da to bude Kracija rekords jer ta muzička kuća ima mnogo bolju logistiku u regionu, a nama je bio cilj da nas čuju na tom prostoru, pa i šire – kaže on.
Ističe da je veoma zadovoljan kako region reaguje na njihovu muziku, ali najbolje je ipak prihvataju Vojvođani. Kroz tekstove se provlače germanizmi i arhaizmi, pa čak i neki žargonski izrazi, što je ovdašnjem svetu prijemčivo. Izvesno nerazumevanje javlja se u drugim delovima Srbije ili u Hrvatskoj gde su ljudima neke reči strane, poput mindeđ, pinkle i slično.
– Akustičarski zvuk, pitomost u melodijama, jednostavnost i tekstovi koji imaju smisla su ono što nas karakteriše – naglašava Boban.
„Hercenšlus“ će ove godine slušati i gledati publika na Nišvil festivalu u avgustu. S obzirom na to da su kovid stege tek nedavno olabavile, pregovori za druge nastupe još uvek traju. Do tada laloški sving može da se čuje na Jutjub kanalu, Fejsbuk profilu, Intagramu benda, ili prilikom gostovanja u TV emisijama.
Z. Ml.
Foto: privatna arhiva