Karlovački vinogradi - predeo mogućnosti
Bio je dovoljan samo jedan dolazak u Karlovačke vinograde pre petnaestak godina u potrazi za kutkom u prirodi pogodnim za život, pa da Srđan Đuranović sa suprugom iz Novog Sada odluči da se nastani u tom kraju u kom se smenjuju padine pod vinogradima, voćnjacima, obrađenim i neobrađenim poljima, šumarcima, iznad kojih lete orlovi belorepani i crne rode, a pohode fazani, zečevi, lisice i druge divlje životinje.
Osvedočeni prirodnjak i filmski stvaralac Srđan Đuranović je najpre sagradio kuću u Velikom Mateju, delu Karlovačkih vinograda, po staroj tehnologiji – od zemlje i slame, a potom svakodnevno sa suprugom počeo da upija lepote krajolika koje su ih opčinile.
– Karlovačke vinograde sam uvek doživljavao kao sastavni deo Sremskih Karlovaca i zbog toga naziva su mi zapravo i draži – kaže Đuranović. – Nijedan drugi deo Karlovaca u svom imenu nema taj pridev. Da je neko drugo ime i mesto u pitanju, bilo bi drugačije. Da bi se razumelo o kakvoj prirodnoj oazi je reč valja napomenuti da je tu stanište podunavskog mrmoljka, zaštićene vrste vodozemaca, da vam divlje životinje pretrčavaju put pred nogama, jer je ceo Matej deo zelene transverzale životinjskog puta. Naime, preko puta je rit i životinje su morale naći koridor prema Fruškoj gori i našle su ga preko Mateja. Predeo je koji pruža neverovatan osećaj slobode, u kom nema ograđivanja među parcelama. Kod mene je on nametnuo potrebu da sadim vinograd, pa sam tako postao vinogradar- amater i obavezu da budem i radim u prirodi.
Od prvog dana sineasta u duši i veliki zaljubljenik u svoj zanat kamerom je beležio kadrove po okolini da bi se pre tri godine u njemu rodila ideja da sve to pretoči u film o Karlovačkim vinogradima. Namera mu je bila da uz pomoć kamere predoči svima lepote i potencijale kraja, koji je uduvek bio poznat osim po vinogradarstvu, i voćarstvu, pčelarstvu, a sada postao atraktivan i kao mesto za turizam. Intenzivan razvoj indistrijske zone u priobalnom delu, delovao je kao šok i ubrzao realizaciju ove Srđanove ideje.
– Prvi naslov filma je bio „Od Karlovčakih vinograda do industrijske zone“, ali su mi sugerisali, a sam sam shvatio da ti to bilo pretenciozno i onda sam odlučio da glasi: „Karlovački vinogradi predeo mogućnosti“ – objašnjava Đuranović. – Nemam ništa protiv industrijskih zona, ali njima mesto nije u Sremskim Karlovcima. Zamislio sam ga kao delo koje ukazuje na to šta se sve krije u kraju. Oko tri godine se struktura filma gradi i nadam se s proleća da ću ga zaokružiti. Priča o proširenju jalovišta za iskop gline dala mi je novu ideju za koncept filma.
Po Srđanovim rečima, film će biti simbioza svega što predeo poseduje. Kroz razgovor sa komšijama, odnosno, kako voli da kaže, ljudima sa kojima deli prostor, vremešnijim i mlađim, starim i novim, želi da prenese duh Karlovačkih vinograda, naročito da predoči gledaocima kakvi su oni nekada bili. Zato je nastojao da pronađe one koji pamte druga vremena. Sagovornici su mu 90 odsto komšije, ali i naučnici i drugi stručnjaci.
–Biće to prezentacija Sremskih Karlovaca i Karlovačkih vinograda, u kojima kontinuitet života postoji 7.000 godina, od najmlađeg kamenog doba, preko vinčanske civilizacije, rimske, srednjeg veka i kralja Dragutina do današnjih dana – kaže Đuranović. – Pokušaću sve to u filmu da sažmem, i kulturu, istorijske i etnološke-antropološke elemente do karakteristika današnjeg doba i turizma, posebno njegovog neobičnijeg vida, kakav se tamo razvija. Dotaći ću se i propasti Karlovaca, ali neću to potencirati, kao što neću potencirati to što se sada sa njima dešava. Nisam želo da film deluje kao upiranje prstom u nekoga, ali 10 odsto materijala ipak će biti upozoravajuća poruka skretanja sa puta.
Kaže da voli da pravi namenske dokumentarne filmove, koji mu figurativno liče na motiku kojom treba da se radi. Film o Karlovačkim vinogradima treba da bude prezentacija koju će Karlovčani moći da preporuče strancima i da se podiče svojim krajem. Nije komercijalnog tipa i ponudiće ga televizijama da ga emituju.
– Prvenstveno sam ljubitelj prirode i pokušavam kroz svoje delovanje i filmove da prirodu i njeno bogatstvo zaštitim, podižem ekološku svest radeći sa mladom generacijom, decom, što najbolje govori serijal „Uprirodise“, koji na RTS-u, u okviru Školske redakcije naučno-obrazovnog programa se emituje četvrtu godinu. To je moja revolucija! Naučiti dete kako se sadi paradajz je za mene isto revolucija. Nadam se da će ta deca biti sutra direktori, upravljači nacionalnih parkova i ovo stanje malo poboljšati. Možda sam idealista, ali verujem u tu moju mladu ekipu, takozvanu ekološku bandu. Već sada ona raste u ogromnim razmerama. Cela treća sezona serijala „Uprirodise“, koja do kraja godine treba da se emituje, snimana je baš u Karlovčakim vinogradima, tačnije u Mateju i Fruškoj gori i bavi se organskim baštovanstvom – kaže Đuranović, čiji su filmovi i serijali koje je poslednjih deset godina stvorio u sopstvenoj produkciji, okrenuti prirodi i njenoj zaštiti.
Zorica Milosavljević