Centar Arheofutura - Budućnost na temeljima tradicije
NOVI SAD: Centar za kulturnu obnovu „Arheofutura” beleži petu godinu postojanja u našem gradu, baveći se društvenim temama, potisnutim iz savremenog sveta, i težeći vraćanju poljuljanih tradicionalnih vrednosti, a sve u prilog, kako je i u imenu naznačeno, želji za kulturnom obnovom.
Prvobitni naziv Fond „Svetozar Miletić” zamenjen je sadašnjim, koji, po rečima predsednika tog udruženja Nikole Pavlovića, bolje opisuje njihov način delovanja, kako po onome što je postignuto, tako i u smislu budućnosti.
– Smatramo da u savremenom i globalizovanom svetu dolazi do gubitka nacionalnog identiteta i nacionalne kulture, a potom, što je još pogubnije, gubitka ličnog identiteta – ističe Nikola Pavlović. – Arheofutura dolazi kao metod našeg delovanja. Na prvi pogled, to je kovanica koja može da znači jedinstvo suprotnosti. „Arheo” je nešto tradicionalno, arhaično, dok je futurizam pogled u budućnost. Dakle, naša ideja je da, u epohi pretapanja nacionalnog identiteta, za obnovu nacionalne kulture iskoristimo savremene metode.
U okviru Udruženja najčešće se obrađuju važne društvene teme, poput socioloških, istorijskih, politikoloških, filozofskih... Osim tribina koje se redovno organizuju, realizovano je nekoliko projekata. Jedan od njih je „Ciklus o cikličnim teorijama društva”.
Centar za kulturnu obnovu „Arheofutura” izuzetno je aktivan na internetu, odnosno portalu arheofutura.com, „Fejsbuk” stranici i istoimenom kanalu na „Jutjubu”, gde se, osim snimaka organizovanih tribina, aktuelno mogu pogledati tematske emisije koje obrađuju sociološke, istorijske i politikološke teme, kao i teme iz književnosti i geopolitike. Izdavačka delatnost je plan za budućnost.
– Kao novi segment našeg rada, u pripremi je jedna knjiga i, ako sve bude teklo po planu, svetlost dana će ugledati krajem godine – potvrđuje Nikola Pavlović. – Za sada ne bih sve da otkrivam, ali reći ću da je o jednom važnom društvenom teoretičaru kog smo popularizovali na našim tribinama i u emisijama.
– To je mala igra reči. Ciklične teorije su poznate u sociologiji i istoriji kao pogled na svet koji se definiše iz konzervativnog ugla, vezan za tradicionalne oblike mišljenja, a koji je suprotstavljen današnjem, progresivističkom pogledu – objašnjava Pavlović. – Zbog toga smo želeli da ukažemo na značaj te nepravedno zapostavljene teorije i popularizujemo je, te smo održali pet tribina u okviru kojih smo istakli važne društvene teoretičare. Neki od predavača bili su dr Srđan Šljukić s Novosadskog univerziteta, koji je govorio o Pitirimu Sorokinu, kao i dr Saša Gajić iz Instituta za evropske studije, koji je istakao važnost i doprinos Osvalda Špenglera u uobličavanju teorija društvenog ciklizma.
Omladinski forum „Enter”, čija je ideja približavanje važnih društvenih tema mladima, takođe je jedan od izuzetno uspešnih projekata Centra za kulturnu obnovu „Arheofutura”.
– Naziv „Enter” jeste anglicizam, ali želeli smo da u metaforičnom smislu ukažemo na suprotnost „egzitu” – otkriva Nikola Pavlović. – Ako „egzit” shvatimo kao beg od stvarnosti, „enter“ želimo da prikažemo kao ulazak u problem, rešavanje i suočavanje s društvenom stvanošću. Želimo da čujemo šta mladi misle, te da im kroz savremene jezičke formacije i inovativne sadržaje prikažemo tradicionalne i nacionalne vrednosti. Nažalost, u savremenom svetu mladi su preplavljeni bezvrednim sadržajima, gde se iz dana u dan plasiraju antivrednosti. Mladima smo predstavili neka saznanja, počevši od opšteg obrazovanja, a svesni smo toga da je u eri poljuljanih vrednosti jedna od prvih žrtava jezik. Zato smo želeli da ukažemo na jezičko bogatstvo, a osim radikalnog forsiranja prava mladih – na važnost obaveza, da se ne bi stvarale egoistične i egocentrične crte ličnosti. Smatramo da je to izuzetno važno za razvoj karaktera mladog čoveka.
Tribine u okviru tog projekta bazirane su na interakciji, gde svi mogu da kažu svoje mišljenje o temama koje su u diskusiji date kao okvirne.
– Na našim forumima ujedno smo insistirali na tome da mladi pokažu kako vide svet oko sebe, od porodice, preko škole, prijatelja, zajednice, svog zavičaja do nacionalnog nivoa – naglašava Pavlović. – Statistički gledano, pokazalo se, nažalost, da najveći broj mladih nije zainteresovan da se uključuje u različite sadržaje, dosta su otuđeni, što i nije čudno s obzirom na to šta smo kao država i narod preživeli tokom poslednjih decenija. To se posebno odrazilo na način razmišljanja i shvatanja savremenog sveta iz ugla mladih. Zbog toga smatramo da je naša obaveza da utičemo makar na mlade koji traže živu reč i žele da se na trenutak sklone od usamljenosti, mobilnog telefona i računara. Omladinski forum „Enter” je zamišljen kao permanentni projekat, tako da ga nastavljamo i u narednim godinama.
B. Pavković