Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

NATAŠA KUZMANOVIĆ PRERAĐUJE PČELINJE PROIZVODE POSEBNIM POSTUPKOM Ljubav prema pčelama i voću PRETOČILA U SAVRŠENSTVO

26.03.2025. 10:21 10:44
Izvor:
Dnevnik
воће
Foto: privatna arhiva

Nataša Kuzmanović iz Mačvanske Mitrovice u opštini Sremska Mitrovica jedna je od brojnih proizvođača hrane, čiju osnovu čine organski proizvodi.

Ona je uspela da spoji ljubav prema pčelama i voću i uz pomoć savremene tehnologije napravi jedinstven proizvod - liofilizovani med od organski gajenog voća iz bašti i komšijskih voćnjaka.

Наташа Кузмановић
Foto: privatna arhiva

- Imamo nekoliko košnica, i ovaj posao počeli smo kao usputni, pošto imamo restoran na vodi. Mislili smo da nekako povežemo med koji proizvodimo s voćem, uglavnom organskim, i da napravimo jedan zdrav i bogat proizvod - kaže Nataša Kuzmanović, vlasnica „Volio meda”, poljoprivrednog gazdinstva Kuzmanović, koja proizvodi med od liofilizovanog voća.

- Nemamo dovoljno meda, pa kupujemo od komšija, i taj med je onaj pravi, domaći. Problem je u tome što se kristalizuje, pa kupci s podozrenjem gledaju na teglice voćnog meda, koji je sav u kristalima. Zato planiram da počnem s proizvodnjom krem meda, za šta je potrebna druga mašina i posebna tehnologija, ali računam na to da će ovakav proizvod naći mesto na policama naših kupaca kaže naša sagovornica .

мед
Foto: privatna arhiva

Nataša trenutno proizvodi med od aronije iz sopstvenog dvorišta, kao i od jagoda iz komšiluka, malina, limuna i kivija. Ovo poslednje voće naročito je zanimljivo jer u Sremu, kaže Nataša, domaćini sve više u dvorištima sade kivi, umesto nekadašnjih čokota vinove loze.

воће
Foto: Dnevnik

- Ne znam da li je stvar u promeni klime ili se ljudima više sviđa ovo voće, tek, kivi sad nabavljam od komšija, a za njegovu negu, kao i za aroniju, nije potrebno prskanje, te je voće uzgajano po svim principima organske proizvodnje, drugim rečima, pravo domaće - ističe Nataša.

A u ovaj posao Kuzmanovići su ušli skoro slučajno.

- Počeli smo da se iz hobija bavimo branjem tartufa, a oni su vrlo osetljivi i rok trajanja im je ograničen. Zato smo iz SAD nabavili mašinu za liofilizaciju i time produžili rok trajanja tartufa. Njih koristimo u restoranu, mada smo probali da proizvodimo i sir od tartufa. Tada smo shvatili da mašina za liofilizaciju može da se koristi i na druge načine i tako je nastao liofilizovani med. Liofilizacija je postupak sušenja voća i povrća pri vrlo niskim temperaturama. Prema rečima naše sagovornice, ovim postupkom težina voća smanji se na samo 10 posto, ali se sačuvaju sve nutritivne vrednosti.

Tržište cela Vojvodina i šire

Svoje proizvode Nataša trenutno prodaje na Noćnim marketima u Novom Sadu, ali i širom Vojvodine, Mačve, kao i u Beogradu.

- Redovni smo izlagači, ali nam je važna i reklama i prodaja preko interneta. Trenutno unapređujemo sajt i pojačavamo vidljivost na društvenim mrežama jer smatramo da treba ići u korak s vremenom i dopreti do potrošača koji znaju da cene višestruke koristi ovog zdravog proizvoda, naročito dobrog za podizanje imuniteta, i vrlo korisnog za decu - zaključuje naša sagovornica.

- Danas ima više proizvođača u Srbiji koji imaju domaće mašine za liofilizaciju i bave se ovim poslom, ali smo mi bili prvi. Zato planiramo da proširimo posao na proizvodnju čistog liofilizovanog voća, povrća i začina jer smo otkrili da se i oni sjajno ponašaju posle liofilizacije. Upravo smo liofilizovali sremuš: on je divna, zdrava biljka koja kratko traje. Ovako smo mu produžili vek trajanja i koristimo ga kao dodatak jelima i salatama u restoranu. Gosti su oduševljeni i planiramo da ga nekako uklopimo u proizvodnju.

Ivana Radoičić

Izvor:
Dnevnik
Pošaljite komentar