ORGANSKA POLJOPRIVREDA U SRBIJI RASTE PREVIŠE SPORO Pravu zdravu hranu gajimo na skromnih 29.000 hektara POTRAŽNJA ZA OVIM PROIZVODIMA VELIKA
Klimatske promene nepobitno ugrožavaju naš ekosistem, a organska proizvodnja postaje sve važnija kao održivo rešenje.
Nažalost, u Srbiji ovaj sektor napreduje previše sporo iako raste interesovanje za zdravom hranom.
Terra’s, jedno od najstarijih domaćih udruženja koje okuplja proizvođače zrave hrane, 17. februara ove godine napunilo je 35 godina. Proslava jubileja održaće se u oktobru tokom festivala Biofest, na kojem će se okupiti svi ključni akteri - od proizvođača do potrošača.
Brojke najbolje oslikavaju trenutno stanje: samo 29.000 hektara ili 0,6 odsto poljoprivrednog zemljišta u Srbiji obrađuje se po organskim principima. Snježana Mitrović, aktivna članica Terra’s-a, ne krije razočaranje brzinom napretka.
- Sve nekako ide puževim korakom - kaže Snježana Mitrović za Dnevnik. - Tako se od 2010. godine kada je usvojen prvi Zakon o organskoj proizvodnji beleži stalni rast, ali je trenutno pod organskim površinama u Srbiji svega 0,6 odsto. Prema poslednjim podacima Ministarstva poljo-privrede, šumarstva i vodoprivrede u 2023. godini se na oko 29.000 hektara odvija organska proizvodnja, što je povećanje za oko 4.000 hektara u odnosu na godinu dana ranije. Od toga su 17.564 hektara obradive površine dok su livade i pašnjaci na 11.437 hektara. U prelaznom periodu je blizu 11.000 hektara, a u organskom statusu oko 18.000 hektara.
Zabeleženo 4.000 hektara više
U odnosu na 2022. godinu, 2023. je zabeležen rast od 4.000 hektara pod organskom proizvodnjom, ali to je mnogo ispod potrebnog. Vojvodina, nekadašnji predvodnik u organskoj poljoprivredi, pokazuje znake oporavka nakon prethodnih padova - prošle godine površine su povećane za 505 hektara.
Proizvođači su posebno razočarani kašnjenjem državnih podsticaja. Iako je prošlogodišnjim pozivom maksimalni iznos podsticaja povećan na 2,52 miliona dinara za biljnu proizvodnju i predviđeno 55 miliona za stočarsku proizvodnju, ljudi jošuvek čekaju obećani novac.
- Prošao je skoro februar, a većina proizvođača nije videla ni dinar - dodaje Snježana Mitrović.
Planovi za Vojvodinu predviđaju povećanje površina pod organskom proizvodnjim na 10.500 hektara do 2030. godine, ali za ostvarenje tog cilja potrebna je sistemska podrška - od finansija do edukacije. Organska proizvodnja mora postati važan deo poljoprivredne strategije jer predstavlja ključ očuvanja zdravlja budućih pokolenja.
Krajnje je vreme da organska poljoprivreda dobije mesto koje zaslužuje - ne samo na papiru već u stvarnom životu.
Sve nekako ide puževim korakom
Udruženje Terra’s je osnovano 1990. godine u Subotici kao neprofitna organizacija u cilju saradnje i koordinisanja aktivnosti u oblasti proizvodnje, prerade, plasmana i primene organske hrane. Celoviti proces proizvodnje hrane na organskim principima „od njive do trpeze” po modelu Terra’s razrađen je na bazi standarda Međunarodne federacije pokreta za organsku poljoprivredu (IFOAM) i propisa Evropske unije. Cilj je uspostavljanje ekološki uravnoteženog i ekonomski održivog poslovnog sistema u oblasti proizvodnje hrane.
Tekst i foto: S. Iršević