Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Đurđev: Rusija jedini dobitnik u svakom raspletu situacije na Bliskom istoku!

08.10.2024. 10:35 10:41
Piše:
Foto: Privatna arhiva

Predsednik Srpske lige Aleksandar Đurđev istakao je da bi rasplet ukrajinske krize mogao rezultirati i direktnom državnom granicom između Rusije i Mađarske.

"Rusija je jedna od retkih zemalja koje se iskreno zalažu za deeskalaciju sukoba na Bliskom i koje favorizuju mirno rešenje palestinskog pitanja. Možda je baš zato sudbina donela Rusiji krizu na Bliskom istoku kao šansu za neplanirano dodatno jačanje svojih pozicija. Tu nije reč samo o razvlačenju američke vojne podrške Ukrajini, čiji značajan deo od 7. oktobra prošle godine biva upućen kao deo podrške Izraelu. Govorimo i o trgovini i izvozu nafte i naftnih derivata, što su mnogi videli kao slabu tačku Rusije nakon 24. februara 2022. godine kada je većina zemalja Evropske unije krenula putem samoubistva prestajući da kupuje jeftine i široko dostupne ruske energente. Naime, jasno je da će sukob na Bliskom istoku eskalirati u sukob Irana kao zaštitnika Hezbolaha i SAD kao ,,anđela čuvara" Izraela. Iran možda nema nuklearno oružje u svojim rukama kao što ga ima Izrael, ali ima Ormuski moreuz koji kontroliše, odnosno uski i strateški važan ulaz u Persijski zaliv kroz koji dnevno prolazi i do 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno. Dakle, tuda protiče svaka peta tona nafte na svetu. Ukoliko bi Iran pristupio zatvaranju Ormuskog moreuza, bio bi to snažan odgovor Izraelu, ali i SAD i Evropi. To bi značilo novi naftni šok sličan onom iz 1973. godine i ogroman potres za svetsku ekonomiju. 
 

Od te krize je prošlo više od pola veka, ali je ona traumatizirala mnoge političare, privrednike i ekonomiste, izazvavši ogromne posledice i transformacije svetske ekonomije. Na primer, SAD su počele eksperimente sa naftom iz škriljaca, a Evropa se kladila na male automobile, a potom i na električne (američka strategija se pokazala opravdanijom). Sa cenom nafte od, na primer, 300 dolara po barelu, inflatorni šok će srušiti dužničke piramide Sjedinjenih Država i evropskih zemalja i odvesti Indiju i Kinu u duboku recesiju.

Jedna od retkih zemalja koja će profitirati od takvog scenarija je Rusija. Ona će moći da podigne cenu svoje nafte jer će potražnja za istom, makar i preko indirektnih kanala, biti ogromna. Sve ovo ukazuje da je za Srbiju od izuzetnog značaja najavljena izgradnja naftovoda prema Mađarskoj, jer će ta zemlja nastaviti da kupuje rusku naftu uprkos pritiscima briselske birokratije. Rasplet ukrajinske krize mogao bi rezultirati i direktnom državnom granicom između Rusije i Mađarske, a sve to bi za Srbiju značilo lakši i jednostavniji tranzit ruske  nafte i gasa ka nama, a koje plaćamo po najjeftinijoj ceni."

Lični stavovi autora ne predstavljaju stavove rukovodstva Dnevnika, glavnog i odgovornog urednika niti redakcije lista i portala Dnevnika, te isti ne mogu po osnovu objavljenih ličnih stavova autora snositi imovinsku, materijalnu niti bilo kakvu drugu odgovornost.
 

 

Izvor:
Dnevnik
Autor:
Pošaljite komentar