Memorijalnim defileom obeleženo oslobađanje Beograda

Počasni vod pitomaca Vojne akademije Vojske Srbije formirao je kolonu u kojoj su bili i zamenik gradonačelnika Goran Vesić, drugi predstavnici Grada, Ministarstva odbrane, SUBNOR-a, kao i brojni građani.



Trideset diplomaca nosilo je replike zastava brigada koje su učestvovale u oslobođenju Beograda, a potomci onih koji su živote dali za oslobođenje Beograda pre 75 godina nosili su i slike svojih slavnih predaka.



Radio drama "Slobodni Beograd", koja je puštana sa vojnog kamiona tokom defilea nastala je po tekstu Milovana Vitezovića, u režiji Vladimira Putnika, predstavlja rekonstrukciju oslobađanja prestonice Srbije, u kojoj se osim radio stanice Moskva i London, javlja i Radio Beograd.



U drami je korišćen dokumentarni radio materijal, a scene su napisane prema uspomenama partizanske doktorke Saše Božović, partizanke Dane Milošević i prema knjigama "Razgovori Aleksandra Saše Nenadovića sa general - lajtnatom Kočom Popovićem" i "Uspomene generala Peke Dapčevića"



Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić istakao je u izjavi za medije da Grad Beograd šestu godinu zaredom s ponosom organizuje memorijalni defile "Marš pobednika", sećajući se tako svih onih koji su dali svoje živote u oslobađanju Beograda u Drugom svetskom ratu.



Podsetio je na obnavlanje obeležavanja oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu od 2014. godine, navodeći da je odlukom Skupštine grada Beograda ove godine ozvaničena manifestacija "Dani pobede", kojom su objedinjeni datumi oslobođenja glavnog grada u dva svetska rata.



"Podsećamo se događaja iz naše istorije jer sećanjem na one koji su dali živote, sebi ukazujemo na to koliko je važna sloboda i koliko treba da je čuvamo. Posebnost obeležavanja ''Dana slobode'' jeste to što je u školama jedan čas posvećen važnim datumima naše istorije, 20. oktobru i 1. novembru, kako bi deca naučila šta se sve dešavalo u prošlosti i kakve smo sve žrtve dali da bismo danas bili slobodni", kazao je Vesić.



U ime Grada Beograda, događaju su, između ostalih, prisustvovali zamenica predsednika Skupštine grada Beograda Andrea Radulović, pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović, glavni urbanista Marko Stojčić i član Gradskog veća Fadill Eminović.



Po završetku memorijalnog defilea, na Trgu Republike, ruski nacionalni ansambl Aleksandrov održao je koncert povodom 75 godina od oslobađanja Beograda.

Centralna manifestacija povodom obeležavanja oslobođenja Bograda

BEOGRAD:  Povodom 75. godina od oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu danas je na Groblju oslobodilaca Beograda održana centralna manifestacija obeležavanja.



tokom manifestacije, koju je predvodio ministar za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Zoran Đorđević, odate su državne i vojne počasti i položeni venci nastradalima u borbi za slobodnu prestonicu Srbije.



Osim ministra, vence su položili i gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić, predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević, predstavnici ambasada Rusije, Belorusije, Ukrajine i Kazahstana, kao i predstavnici Vojske Srbije, SUBNOR-a i građani.



Ministar Đorđević je u izjavi medijima, nakon upisivanja u Spomen knjigu oslobodiocima Beograda kazao da je prošlo 75. godina od kada su heroji dali svoje živote kako bi prestonica Srbije i cela zemlja bila oslobođena od nacističkog okupatora.



"Verujem da će sećanje na sve one koji su dali živote, ne samo u Drugom svetskom ratu, već i u Prvom svetskom ratu i ratovima devedesetih, dobiti drugačiju dimenziju, jer nam je želja da to sećanje na njih bude opomena svima nama i budućim generacijama da ne smemo da dozvolimo da se takve stvari dešavaju našoj zemlji", naveo je ministar.



Ukazujući na to da je Groblje oslobodilaca Beograda dobilo potpuno drugačiji izgled, Đorđević je podsetio da je to samo prva faza i istakao da je to najmanje što je država i Vlada mogla da učini za one koji su se borili.



"Verujem da će svi naši memorijali u skorijem vremenu dobiti izgled sličan ovome i da ćemo kao narod biti ponosni na to kako se ophodimo ne samo prema spomenicima, već će to pokazati i našu brigu i sećanje na sve one koji su dali živote za našu zemlju", kazao je ministar.



Đorđević je zahvalio svima onima koji su dali živote i koji su se borili kako bismo mi danas, kako kaže, imali slobodu.



Gradonačelnik Radojičić je naveo da iako je prošlo 75 godina od oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu još uvek se sećamo divnih ljudi koji su dali svoje živote za slobodu koju danas imamo.



Podsetio je da je oko 3.000 naših boraca poginulo, kao i oko 1.000 boraca Crvene armije.



"Ovo je momenat da se ponovo setimo i naših saveznika, koji su nam pomogli u tom teškom trenutku da zajedno omogućimo pobedu nad mračnom silom koja se bila nadvila nad svetom i Evropom", kazao je gradonačelnik.



Radojičić je ukazao na to da je važno da se sećamo tih događaja i zbog naših predaka i svih onih koji su dali svoje živote, ali i zbog budućih generacija.



"Svedoci smo trenutka da pokušavaju da se istorija prekroji i da poluistinama činjenice se promene. Ovo je način da se borimo i protiv toga i protiv svih tih zlih sila koje na taj način ostavljaju prostora da se tako strašne i užasne stvari eventualno mogu ponovo dogoditi", kazao je Radojičić.



Dodao je da je važno da se kao narod sećamo svih događaja u istoriji i da šaljemo poruku svima da je srpski narod slobodoljubiv narod i da je Beograd slobodoljubiv grad i da ćemo se uvek boriti za slobodu.



"Sloboda je nama izuzetno važna. Još jednom svim ljudima koji su dali svoje živote za oslobođenje Beograda zajedno kažemo hvala", zaključio je Radojičić.



Predsednik gradske Skupštine Nikodijević naveo je da u burnoj i bogatoj istoriji Beograda postoji puno važnih i različitih događaja, ali da je svakako 20. oktobar jedan od najvažnijih datuma i datum na koji smo najponosniji.



Izrazio je zadovoljstvo što država ponovo na dostojanstven način, brojnim manifestacijama, obeležava Dan oslobođenja Beograda, navodeći da smo se u jednom delu svoje istorije stideli da kažemo da smo bili na strani pobednika i antifašisti.



Podsećajući da je juče u Beogradu bio predsednik Vlade Ruske Federacije Dmitrij Medvedev, koji je zajedno sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, upravo u čast oslobođenja Beograda, prisustvovao brojnim manifestacijama, Nikodijević je kazao da je to upravo dokaz koliko velike i napredne zemlje posvećuju pažnje pobedi nad fašizmom.



"Čitav moderan, posleratni svet nastao je na idejama protiv fašizma, na idejama slobode, jednakosti i solidarnosti među ljudima, državama i narodima. Ne treba da se stidimo svoje uloge, mi smo kao država dali ogroman doprinos pobedi nad fašizmom. Gotovo 10 odsto stanovništva tadašnje Kraljevine Jugoslavije je poginulo boreći se za slobodu i protiv okupatora", kazao je Nikodijević.



Istakao je da je značajno da mi negujemo i obeležavamo datume iz Drugog svetskog rata i borbe protiv fašizma kako ne bismo došli u situaciju da neki drugi kradu našu istoriju i hvale se žrtvama koje su dali upravo Srbi.



"Srbi su bili najbrojnije partizanske snage u svim bivšim jugoslovenskim republikama i doprinos koji je Srbija dala u borbi protiv fašizma je ogroman i to ne smemo da zaboravimo i moramo na svakom mestu sa ponosom da ističemo da ne bi drugi bili veći antifašisti od nas iako su u pojedinim delovima istorije bili na strani okupatora", kazao je Nikodijević.



Beogradska operacija ili Beogradska ofanziva predstavlja jednu od najvećih i najznačajnijih bitaka na Balkanu u Drugom svetskom ratu, a trajala je od 12. do 20. oktobra 1944. godine.



Ta operacija, kao deo opsežnog operativnog plana Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije i Prve armijske grupe NOVJ, nadovezivala se bez zastoja na operacije u istočnoj Srbiji, a nastavljena je proterivanjem neprijatelja kroz Srem.



Združene jedinice NOVJ i Crvene armije nanele su u toj operaciji težak poraz nacističkom okupatoru, oslobodile Beograd i veliki deo Srbije.



Beogradskom operacijom okončana je i 1.287 dana duga nemačka okupacija glavnog grada Jugoslavije.



Beograd je po oslobođenju postao vojni, politički i administrativni centar i sedište vlade nove Demokratske Federativne Jugoslavije.