Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Karlovčani i Koviljčani potvrdili viševekovne dobre odnose

18.08.2019. 13:40 13:42
Piše:
Izvor: Dnevnik.rs

Karlovčani i Koviljčani, shodno vezama i saradnji koja je između ta dva mesta postojala vekovima, zvanično su se udružili snage, sklopivši  Partnerstvo za ruralni razvoj „Sremski Karlovci – Kovilj” (K-2).

Reč je o udruženju predstavnika javnog, civilnog i privatnog sektora iz Karlovaca i Kovilja za koje su čelni ljudi ta dva mesta koje samo deli, ali i spaja, Dunav dali saglasnost.

Na koviljskoj obali Dunava, na potesu Kurjačka greda, dokle su Karlovčani došli katamaranom Pokreta gorana Vojvodine, koji podseća na nekadašnju skelu koja je redovno saobraćala između dve obale,  je održana osnivačka skupština, na kojoj su usvojeni Statut Partnerstva K-2 i izabrani članovi Upravnog i Nadzornog odbora, te Grupe za planiranje i Komisije za odabir prioritetnih projekata. To je samo prvi korak na putu da se pokrene zamajac ruralnog razvoja, na koji i država blagonaklono gleda, budući da je raspisan i konkurs za davanje podsticaja za realizaciju lokalne strategije ruralnog razvoja. Ideja da se pokrene takvo partnerstvo potekla je u karlovačkom udruženju „Dunav 1245”, a zdušno su je prihvatili Pokret gorana Vojvodine i drugi akteri iz Sremskih Karlovaca i Kovilja.

– Engleska poslovica kaže da tradicija nije nešto što se nasleđuje nego nešto za šta se treba boriti – rekao je predstavnik Kovilja u Partnerstvu K-2 i predsednik Pokreta gorana Novog Sad Petar Viđikant. – Mislim da se tim činom vraćamo našoj tradiciji i saradnji između Karlovaca i Kovilja, što nije ništa novo, možda će sada samo biti u drugom obliku. Uspeli smo da ponovo spojimo dve obale Dunava. Tako je bilo odvek, s izuzetkom poslednjih šezdesetak godina. Postaraćemo se zajedno da to bude i bolje nego što je bilo pre. Kada to kažem, mislim  pre svega na saobraćajnu vezu, kulturnu, istorijsku, sportsku, poljoprivrednu, turističku. Postoji mnogo toga što nam je zajedničko i zato mislim da je to fantastičan potez. Potrudićemo se da što pre pokažemo rezultate, što je veoma bitno, jer sama skupština nema smisla bez rezultata. A kada pogledam sastav ovoga skupa, mogu da garantujem da će rezultata biti. Tradicija koviljsko-karlovačkih odnosa se meri stotinama godina. Imamo šta da vratimo i na nama je kojom brzinom će to ići i u kojem obimu.

Po njegovim rečima, obe strane su odmah definisale prioritete u zajedničkom delovanju. To su saobraćaj, turizam i bezbedna ili organska hrana.

– Imamo tu sreću da smo partnerstvo sklopili u pravom trenutku – dve godine pre no što će Novi Sad biti Evropska prestonica kulture – dodao je Viđikant. – Te godine se obeležava i 180 godina od rođenja Laze Kostića. Vrlo brzo će nastupiti još jedan jubilej, a to je godišnjica rođenja Jovana Rajića, prvog srpskog istoriografa, koji je rođen u Karlovcima, a živeo u manastiru u Kovilju. Mnogo je zajedničkih i dodirnih tačaka između dva mesta, treba to samo razvijati. Ako relaizujemo samo jedan od prioritetnih zadataka, mnogo ćemo postići, a vrlo brzo ćemo, ako bog da već dogodine, pokazati prve rezultate.

Predsednik Udruženja „Dunav 1245” Rajko Marinković kazao je da je sledeći korak registracija Partnerstva K -2 u Agenciji za privredne registre, nakon čega sledi izrada strategije ruralnog razvoja kao osnovnog dokumenta. Nakon akreditacije strategije, Partnerstvo može konkurisati za novac da bi realizovalo ono što je njome zacrtalo.

Osnivačka skupština osobena je ne samo po mestu gde je održana već i po pozitivnoj energiji i volji za saradnjom koju nijedna strana nije krila. Nakon zvaničnog dela, bilo je prilike da se i Koviljčani provozaju katamaranom do karlovačke obale Dunava, ruča riblji paprikaš, koji je spremio čuvani alas iz Karlovaca Zoran Ljubičić Ljuša. Za dobro raspoloženje, šalu i muziku potrudio se Petar Viđikant.

Tekst i foto: Z. Milosavljević

Autor:
Pošaljite komentar