Srbija se plasirala u bolju ekonomsku ligu
Rejting-agencija „Den end Bredstrit” povećala je kreditni rejting Srbiji i svrstala je u zemlje s umerenim rizikom poslovanja.Na povećanje rejtinga
našoj zemlji uticala su brojna pozitivna ekonomska kretanja i politička stabilnost, navodi se u saopštenju te bonitetne agencije. Promena rejtinga nabolje imaće dobre posedice po Srbiju, a to je zaduživanje pod povoljnijim uslovima.
O tome šta će to značiti za nas, stručnjak s Beogradske bankarske akademije dr Branko Živanović kaže:
– Država će moći da se zadužuje pod povoljnijim uslovima, a proširiće se i kapacitete za zaduživanje – objašnjava on. – Koliko – to ćemo moći da kažemo pošto se okonča naredna poseta misije MMF-a. Njihov dolazak očekuje se nakon formiranja nove vlade. Povećanje rejtinga povoljno će uticati i na devizno kursne prilike.
Privreda takođe može očekivati povoljne posledice. Banke osnovane stranim kapitalom moći će da povuku novac od matičnih kuća pod povoljnijim uslovima. Naravno, tu se postavlja pitanje koliko je naša privreda spremna da se zaduži, čak i povoljnije nego do sada.Živanović naglašava da veći rejting direktno utiče na investitore koji su spremni da ulažu u našu zemlju i s te stane to je dobra vest.
Zašto je ta renomirana agencija odlučila da poveća rejting? Od četiri faktora koji utiču na ukupni rejting – politički, makroekonomski, poslovni i eksterni – kao indikator rizika za poslovno okruženje u zemlji, makroekonomski i politički faktor imali su najvećeg udela za povećanje rejtinga i prelazak iz grupe visokorizičnih u grupu zemalja s umerenim rizikom.
Kako se navodi, veliki priliv deviza bi trebalo da obezbedi porast državnih rezervi u narednom periodu. Glavni priliv se očekuje od izvoza, čiji prihodi, od februara rastu po godišnjoj stopi od 15,8 odsto, podstaknuti stranim investicijama u proizvodnom sektoru u Srbiji, zdravim rastom ekonomije u Nemačkoj i padom vrednosti dinara. Očekuje se da će priliv stranih direktnih investicija biti oko dve milijarde evra, usled velikih privatizacija i investicija ove godine.
Nisu zanemarljiva ni sredstva od srpske dijaspore, koja učestvuju u BDP-u s oko deset odsto, piše D&B.
Srbija tako sada pripada grupi zemalja u kojoj su Hrvatska, Bugarska, Mađarska, Makedonija i Albanija. Bolji rejting imaju Slovenija, Poljska, Rumunija, Litvanija i Letonija, koje su okarakterisane kao zemlje blagog rizika, dok najbolji rejting među istočnoevropskim zemljama imaju Češka, Slovačka i Estonija, koje pripadaju grupi zemalja s niskim rizikom.
D. V. – D. U.
U grupi s Italijom, Kiprom...
Niži rejting od Srbije u region ima Bosna i Hercegovina, kao zemlja vrlo visokog rizika.
U poređenju s ostalim evropskim državama, Srbija je u grupi s Italijom, Kiprom, Portugalom i Turskom. Ovog meseca rizik je povećan Hrvatskoj, Omanu i Jordanu, a smanjen Kipru.