POTRAŽNJA POVEĆANA U Srbiji se godišnje proizvede oko 1,7 MILIJARDI JAJA Treba li da strepimo od POSKUPLJENJA PRED USKRS?
U Srbiji se godišnje proizvede oko 1,7 milijardi komada jaja i većina se potroši na domaćem tržištu, a samo jedan manji deo odlazi u izvoz, i to uglavnom u zemlje CEFTA regiona, jer u Evropsku uniju naša država još uvek ne plasira konzumna jaja zbog neusklađenosti sa njihovom zakonskom regulativom, kaže u razgovoru za Biznis.rs sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda u Privrednoj komori Srbije (PKS) Nenad Budimović.
“Sektor živinarske proizvodnje je još uvek zdravo tkivo u našem stočarstvu u poređenju sa drugim granama, što ne znači da nema prostora za unapređenje, ali je naša proizvodnja vrlo kvalitetna, a naši proizvođači obučeni i edukovani za proizvodnju i pilećeg mesa i konzumnih jaja”, navodi naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, u novembru prošle godine Privredna komora Srbije dala je predlog oko jednog dela usaglašavanja regulative sa Evropskom unijom radi izvoza na ovo tržište koje je zbog ptičjeg gripa iskazalo potrebu za velikom potražnjom – kako za pilećim mesom, tako i za konzumnim jajima.
Budimović kaže da je problem izvoza u EU zapravo veterinarske prirode. Tačnije, u samom pravilniku o kontroli salmonele i procedura u vezi sa tom vrstom analiza.
“Odgovaralo bi nam da se svi ti neophodni veterinarski sertifikati usklade. I zemlje CEFTA, gde smo bili lideri u izvozu konzumnih jaja, prihvatile su i usaglasile svoju regulativu sa EU, pa je i kod njih sada sve teže izvoziti”, ističe Nenad Budimović.
Kada je reč o ceni, kaže da na cenu najviše utiču uslovi proizvodnje i troškovi inputa, poput električne energije.
“Za dobru proizvodnju neophodno je imati dobro matično jato i koke nosilje, bitna je hrana i, naravno, energija. Mnogi veći proizvođači u Srbiji idu na alternativne izvore i solarne panele jer na farmama i objektima gde se odvija uzgoj piladi i proizvodnja konzumnih jaja treba da bude konstatna temperatura, izmenjivači vazduha na određeno vreme… Kokoške su vrlo osetjive upravo na te ambijentalne uslove i zbog toga su veliki potrošači energije”, napominje Budimović.
Ipak, on smatra da pred Uskrs (20. april) ne bi trebalo da dođe do podizanja cene jaja jer je proizvodnja kontinuirana, dok je biotehnologija u u stočarskoj proizvodnji i živinarstvu dosta odmakla.
“Mislim da smo prevazišli te periode kada se dešavalo da pred Uskrs jaja poskupe, kada ih nije bilo dovoljno na tržištu i slično. Mislim da će ih biti u dovoljnim količinama i da nema prostora za neke velike oscilacije u ceni”, ističe Budimović.
Nema bojazni od pojave ptičjeg gripa na farmama
Prema najavama ministarke poljoprivrede Bruk Rolins (Brooke Rollins), Sjedinjene Američke Države uvešće stotine miliona jaja iz Turske i Južne Koreje kako bi rešile ozbiljan nedostatak izazvan epidemijom ptičjeg gripa i prekidima u lancu snabdevanja. Takođe, SAD su gotovo udvostručile uvoz brazilskih jaja koja su ranije korišćena isključivo za hranu za kućne ljubimce, i razmatraju ublažavanje propisa za jaja kokošaka uzgajanih za meso, dok administracija predsednika Donalda Trampa pokušava da smanji enormno visoke cene izazvane ptičjim gripom.
Sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda PKS Nenad Budimović ističe da se kod nas povremeno javljaju izolovani slučajevi ptičjeg gripa, ali samo kod divljih ptica koje se sele, i to uglavnom u barama i močvarama.
“Ptičji grip nismo imali na farmama i kod domaće živine, što je velika prednost”, navodi on.
(Biznis.rs)