BADEM KAO LEK Svojstva i koristi za zdravlje i lepotu
Badem je zdravo koštunjavo voće, koje zbog svog nutritivnog sastava može, verovali ili ne, da zameni meso ili hleb.
Ovo voće prvo cveta početkom proleća, pre nego što olista, a spominje se i u Bibliji. U mnogim kulturama smatra se simbolom sreće i ljubavi, dok ga često nazivaju i zaštitnikom porodice, pa je preporučljivo imati ga u dvorištu.
Verovanje potiče od Rimljana koji su na venčanjima bacali bademe na mladu i mladoženju, kao simbol plodnosti, ljubavi i dobrog zdravlja.
Šveđani, na primer, jedu badem za Božić, skrivajući ga u pudingu. Osoba koja pronađe badem veruje se biće srećna tokom cele godine. Takođe, badem je opisan u starim srpskim pesmama kao drvo pod kojim spava hajduk Veljko, dok u naručju drži lepu devojku.
Badem je drvo koje pripada porodici ruža i dalji je rođak breskvi, višanjama, kajsijama i drugim koštunjavim voćem. Poreklom je iz Persije, a osim slatkog badema koji se koristi u ishrani, postoji i gorki badem.
Gorki badem sadrži više cijanida i može biti otrovan ako se konzumira u većim količinama, ali se koristi u kozmetičkoj industriji zbog svog ulja bogatog vitaminom E, koji je neophodan za zdravlje i lepotu kože. Ovaj tip badema je često prisutan u proizvodima koji ublažavaju bore i znake starenja, kao i u kolačima, zbog posebnog ukusa koji im daje.
Plod badema je koštunjav, elipsastog oblika i izuzetno bogat nutritivnim svojstvima. Zbog toga je naučnicima dodeljen epitet super hrana. Badem je bogat vitaminima E, C, B1, B2, B3, B5, B6, B9, kao i vitaminom K, a osim nezasićenih masti, sadrži i minerale poput magnezijuma, kalcijuma i fosfora.
Iako je izuzetno kaloričan, badem je odličan izvor energije i zdravih nutrijenata.Preporučena dnevna količina badema je od 6 do 10 komada, jer se smatra da prekomerna konzumacija može biti štetna.
Prema istraživanjima američkih naučnika, bademi su najdelotvorniji prirodni lek za smanjenje lošeg holesterola. Bogati su monozasićenim mastima, bakrom, magnezijumom i antioksidansima, te poboljšavaju zdravlje srca i krvnih sudova.
Jedenje badema sa ljuskom može pomoći u prevenciji srčanih udara, dok je takođe dobar za dijabetes tipa 2. Badem sadrži prirodne probiotike, što povoljno utiče na crevnu floru, pomaže u radu želuca, sprečava pojavu kamena u žuči i poboljšava moždanu aktivnost.
Zbog visokog sadržaja vitamina E, badem je koristan za zdravlje kože, noktiju i kose. Osim toga, sprečava nastanak bora, podstiče proizvodnju kolagena i usporava znakove starenja. U kozmetici se često koriste bademovo mleko i ulje, koji se mogu primenjivati i kao dodatak u ishrani.
Badem je i priznat lek u narodnoj medicini. Veruje se da šaka badema može da ublaži glavobolju, a takođe se koristi za lečenje gorušice. Osim ploda, bademovo ulje je dobro za masaže bolnih zglobova i mišića, a čaj od bademovih ljuski koristi se za lečenje urinarnih infekcija. Preporučuje se osobama koje pate od Ešerihije koli.