Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

SVEGA IMA TO ISTINA Vojvođanska ravnica nepregledna leči i dušu i telo (FOTO)

27.09.2023. 11:16 11:20
Piše:
Izvor: Dnevnik (Slobodan Šušnjević)

Danas se širom sveta obeležava Svetski dan turizma. Svetska turistička organizacija je 1979. godine ustanovila 27. septembar kao Svetski dan turizma jer je na taj dan 1970. godine u Meksiku usvojen Statut te organizacije. Obeležava se s ciljem razvijanja svesti međunarodne zajednice o važnosti turizma i njegovih kultrunih, društvenih, političkih i ekonomskih vrednosti. Ove godine u fokusu je tema " Turizam i zelena ulaganja".

Putovanja obogaćuju život, izvor su zadovoljstva i odmor od svkodnevnih obaveza. Tokom putovanja uživa se u lepotama prirode, stiču se nova iskustva, uspomene, upoznaju se novi predeli, prijatelji, običaji... Ovo je prilika da predstavimo turističku ponudu Vojvodine, njeno  bogatstvo različitosti i nepregledne lepote, koje leče dušu i telo i doprinose tome da vojvođanska ravnica zauzima sve važnije mesto na turističkim mapama.

...Tamo gde se čuju jezici razni, a svi se razumeju, tamo gde zvuk tambure leči rane il veseli, tamo gde reke, jezera i kanali miju obale ravnice, a Fruška gora i Vršačke planine kriju lepote mnoge, bogata istorija uči nova pokolenja, manastiri nude spokoj i mir, a trpeza šarolika nahrani sve putnike namernike u debelom hladu salaša... tamo je Vojvodina. Nudi svakom dobrodošlicu, zove na druženje, istraživanje, odmor i nikog ne ostavlja ravnodušnim.

U Vojvodini živi gotovo dva miliona stanovnika, skoro 30 nacionalnih zajednica, dok je šest jezika u službenoj upotrebi, što je čini posebnom turističkom destinacijom u regionu. Svi narodi koji su živeli ili još uvek žive ovde ostavili su neizbrisiv trag u domenu kulture, gastronomije, tradicije i običaja. Iz godine u godinu, prirodne lepotu i sve posebnosti ravnice upoznaje sve više turista, kako iz Srbije, tako i iz celog sveta. U Vojvodinu gosti stižu kako bi uživali u prirodnim lepotama kraj reka, jezera, pešačili ili obilazili manastire na Fruškoj gori, pohodili vojvođanske dvorce, čarde, tvrđave, rezervate prirode, da bi se lečili u banjama, na salašima odmarali uz bogatu trpezu i lepu muziku, a vojvođanska ravnica destinacija je i brojnim ribolovcima i lovcima. Poznato je da se širom Vojvodine organizuju brojne kulturne, gastronomske i sportske manifestacije, koje su uvek dobro posećene. Procenjuje se da ima 1.800 manifestacija u toku jedne godine, koje svaka sa svojom tradicijom, jedinstvenošću i nasleđem bogate šaroliku ponudu ravnice i oslikavaju to jedinstveno bogatstvo različitosti Vojvodine.

Novi Sad - administrativni i kulturni centar Vojvodine, dobro je poznat kao domaćin Egzita, najvećeg muzičkog festivala u jugoistočnoj Evropi i Međunarodnog poljoprivrednog sajma, najveće smotre agrara u regionu, kao i mnogih drugih manifestacija. To je grad muzeja, pozorišta, festivala, alternativne scene i programa koji proističu iz titule Evropske prestonice kulture 2022. Stoga sve više turista boravi u Novom Sadu, ali se mnogi opredeljuju da posete i Suboticu, Sombor, Zrenjanin, Vršac, Kikindu, Pančevo, Rumu, Sremsku Mitrovicu i Sremske Karlovce, jer svaka od ovih varoši nudi jedistvenu arhitekturu, nasleđe, istorijsku i kulturnu baštinu, svaka od njih ima neki svoj, laloški ritam. 


Tanjir đakonija pun 

Ko u Vojvodinu dođe - gladan biti neće. Brojni specijaliteti po kojima je naša regija poznata takođe su deo multietičnosti i suživota brojnih naroda. Gosti se rano dočekuju uz rakijicu i fruštuk - doručak, te se na tanjiru nađu šunka, slanina, ima tu i paorskih čvaraka, švargle, kulena, kobasica, sireva raznih... Da se domaćin ne postidi, nudi se gibanica sa sirom i proja. Kad se posedi, popriča, sledi ručak - supa domaćinska sa rinflajšem - kuvanim mesom iz supe, koje se jede s renom ili se sprema sos - od paradajza ili višanja, a onda sledi meso pečeno, ćušpajz - ukusno varivo od povrća, salate razne... Ako supe nema, ima čorbe od povrća, gulaša ili paprikaša, manje ili više ljutog, kako ko voli. Na kraju da se svako zasladi ima krofni, gomboca ili ti knedli sa šljivama ili kajsijama, bundevare, štrudli sa makom, orasima i višnjama, pita i krempita.


U ekspanziji je i seoski, odnosno ruralni turizam, te je zbog zdrave, organske hrane, često netaknute prirode, mira i privatnosti u autentičnom ambijentu i druženja sa meštanima, izbor mnogim turistima za odličan odmor. Goste dočekuju i brojna etno-sela i etno kompleksi (Tiganjica, Zasavica, etno-sela u Vrdniku, etno-kuće u Maradiku, Čereviću, Bačkom Monoštoru, Velebitu, Sirigu, Mokrinu, Grgurevcima, salaši na Čeneju).

Zdravstveni i banjski turizam se zasniva na potencijalima termomineralnih voda koje poseduju kvalitet i raznovrstnost, a koje se eksploatišu i koriste na više od dvadeset lokaliteta, uključujući banje, lečilišta, bazene i kupatila od lokalnog značaja. Tako turisti rado borave u banjama Vrdnik, Kanjiža, Junaković, Rusanda i Slankamen. Gosti iz svih krajeva dolaze s namerom da što više vremena provedu u prirodi, te su sve posećenija prirodna dobra - Gornje Podunavlje, Koviljsko-petrovaradinski rit, Deliblatska peščara, Obedska i Carska bara, Gornje Potisje, Donje Potisje... Uz takozvani eko-turizam, razvija se i cikloturizam, a brojni turisti stižu biciklima i tako uspevaju da obiđu mnoga mesta (Dunavska biciklistička ruta Euro Velo 6 - od Bačkog Brega do Novog Sada i dalje prema Srbiji postoje trase uređenih bici-staza na ovoj trasi).


Vinske ture

U Vojvodini je sve popularniji vinski turizam, rado gosti odlaze do Subotičke peščare (poznata vina sa peska), Fruške gore (fruškogorsko vinogorje) i do Vršca zarad jedinstvenih vina. Ture obuhvataju obilaske vinskih podruma i razne manifestacije organizovane povodom berbe grožđa.

Uz to, poznato je da se na severu Srbije peku i s užitkom piju rakije od dunje, breskve, kajsije ...


Prostrana ravnica bogata je i prelepim i čistim jezerima, na kojima odmor, umesto na moru, provode brojni turisti. Dobro poznata i veoma posećena su Belocrkvanska jezera, kojih ima sedam. Različite su dubine, a bogatu ugostiteljsku ponudu i sređenu plažu ima Glavno ili Gradsko jezero i Vračevgajsko, i tu svako pronađe kutak za sebe. Zobnatičko jezero važi za najčistije jezero u Vojvodini, a nalazi se pored Bačke Topole i česta je destinacija turistima, posebno tokom leta, jer ima lepu plažu, sportske terene... Kod Zrenjanina je kupalište "Peskara" koje već dugi niz godina građani koriste za kupanje i rekreaciju. Šatrinačko jezero se nalazi u blizini Rume i važi za omiljenu destinaciju žitelja Srema, ali i drugih turista jer ima sređenu plažu, lep hlad, tuševe... Bešenovačko jezero ili jezero Beli Kamen se nalazi u blizini sela Bešenovo na Fruškoj gori i, mada zvanično nije za kupanje, tamo osveženje nalazi sve više turista, a iz godine u godinu je sve sređenije.

Posebna priča je Palićko jezero, koje se nalazi u blizini Subotice. To je najveće jezero u Srbiji nastalo prirodnim, ali kupanje nije dozvoljeno zbog zagađenosti. I pored toga, to je jedna od najposećenijih destinacija u Vojvodini jer ima odličnu turističku ponudu, sređeno šetalište, brojne restorane, vile, hotele, kao i salaše sa odličnom gastronomskom ponudom. Tu je i čuveni Vodotoranj koji predstavalja i ulaz u „Veliki park“, jedan od najlepših parkova u Srbiji izgrađen u engleskom stilu. U njemu se nalazi i Letnja pozornica. Na Paliću se održavaju i brojne kulturne manifestacije, među kojima je nadaleko poznat Festival evropskog filma. U popularnom Zoološkom vrtu se može videti skoro 70 životinjskih vrsta, a zbog uređenog zelenila predstavlja i svojevrsnu botaničku baštu, te zaista predstavlja odličnu destinaciju za porodični provod. 

Lovcima su na raspolaganju brojna lovišta, kojima u većini gazduju JP „Vojvodinašume“ i Vojska Srbije, a pecaroši imaju na raspolaganju ribolovna područja na najvećim rekama - Dunavu, Savi, Tisi i Tamišu. Bogatstvo re?nih vodotokova uticalo je na razvoj sportskog ribolovnog, ali i nautičkog turizma, a zabeležen je porast broja turista koji dolaze baš radi te dve vrste turizma.

A. Brzak

 

 

Autor:
Pošaljite komentar
HOĆE LI SMEŠTAJ U GRČKOJ POSKUPETI IDUĆEG LETA Stižu dva nova nameta vlasnicima turističkih objekata

HOĆE LI SMEŠTAJ U GRČKOJ POSKUPETI IDUĆEG LETA Stižu dva nova nameta vlasnicima turističkih objekata

19.09.2023. 17:25 17:34