Maja Gojković otvorila izložbu u Etnografskom muzeju

Na izložbi su predstavljene kolekcije obramica (motka za nošenje tereta) Etnografskog muzeja u Beogradu i Muzeja Vojvodine.

Etnografski muzej čuva naše kulturno nasleđe

Gojković je istakla da joj pričinjava veliko zadovoljstvo što otvara izložbu kojom se obeležava vredan jubilej jednog od najdugovečnijih muzeja u Srbiji.

"Predmeti iz 18., 19. i 20. veka koji se ovde čuvaju, autentični su prikaz kulture i tradicije našeg naroda. Dajući ideju za osnivanje muzeja istorijsko-etnografske orjentacije, veliki Stojan Novaković postavio je temelje kuće koja će kroz istraživački rad, sakupljanje i dokumentovanje materijala prikazati raznolikost kulture našeg naroda, na svim prostorima na kojima živimo", napomenula je Gojković.

Ministarka je podsetila da su Iz Srbije na Uneskovu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa do sada upisani "Kolo", "Porodična slava", "Pevanje uz gusle" i "Zlakusko lončarstvo".

"Predat je zahtev za nominaciju "Šljivovice" na Uneskovu listu, koji je kvalitetno pripremljen i ispunjava sve zahteve ove organizacije, i za koji očekujemo da će za godinu i po dana biti prihvaćen, a u pripremi su i druge", kazala je Gojković i dodala da kakve god bile globalne okolnosti one ne mogu da izmene prošlost niti mogu da nam nametnu zaborav onoga što smo bili i što suštinski jesmo.

"Bogatstvo od više od 52.000 predmeta svrstanih u 32 zbirke Etnografskog muzeja, pokazatelj je raznovrsnosti našeg kulturnog nasleđa. Kroz nakit, posuđe, igračke ili narodne nošnje sa etničkih prostora srpskog naroda, možemo da sagledamo kakav je bio život naših predaka kroz vekove i kako su se menjale njihove životne navike", kazala je Gojković.

Kako kaže, današnja izložba za temu ima obramice, koje danas u upotrebi srećemo samo izuzetno, u seoskim sredinama.

"Kao i većina predmeta koji su bili neizostavni deo svakog domaćinstva, a izrađeni su od prirodnih materijala, i obramice imaju ugrađenu estetsku vrednost. Ta njihova lepota kao da je služila da olakša težak i naporan rad koje su obavljale uglavnom žene, vršeći svoju tadašnju ulogu u porodici. Bogatstvo i raznolikost našeg kulturnog nasleđa može se sagledati i na primeru teme ove izložbe" kazala je Gojković i dodala da je najznačajnija kolekcija obramica u našoj zemlji smeštena u Etnografskom muzeju, a druga po značaju nalazi se u Muzeju Vojvodine.

"Te kolekcije i druge zbirke služe nam da osvežimo naše kolektivno pamćenje i pomognu nam u razumevanju delova naše tradicionalne kulture koji protokom vremena polako nestaju", kazala je Gojković.

Postavku slavljeničke izložbe čini kolekcija obramica prestoničkog Etnografskog muzeja, kao i obramice iz Muzeja Vojvodine.

"Obramice, drvene motke lučnog oblika, na selu su u prošlosti na ramenima nosile žene, prenoseći razne vrste tereta - hranu i vodu za radnike u polju, robu za pijačnu prodaju i još mnogo toga. Obramice su čak imale ulogu i u kontaktu sa mističnim", objasnio je Marko Stojanović autor izložbe i dodao da se na osnovu materijala, razlika u oblicima, zakrivljenosti luka, dekoracijama i tragovima upotrebe ovih predmeta, saznaje dosta o načinu života ljudi koji su ih koristili, ali i čitavih zajednica.

Direktorka Tijana Čolak-Antić Popović, podsetila je na istorijat Etnografskog muzeja, koji je osnovan 1901. godine izdvajanjem Etnografskog odeljenja iz Narodnog muzeja.

Od tada do danas Muzej prikuplja i proučava muzejske predmete, tradicionalnu materijalnu kulturu, društvene odnose i porodični život, običaje, verovanja i narodno stvaralaštvo, tumače se obeležja srpske kulture i obeležja drugih etničkih zajednica koje žive u susedstvu.

Na otvaranju nove postavke javnosti su se obratili i - predsednica Upravnog odbora Biljana Đorđević i muzejski savetnik Muzeja Vojvodine, etnolog Bogdan Šekarić.

Ovom prilikom realizovana je i dodela nagrade "Borivoje Drobnjaković" za životno delo a koju je dobio Radenko Ljubinković.