Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Lepota izosećane muzike Svetlane Maksimović

12.06.2017. 09:29 09:34
Piše:
Foto: Privatna arhiva

Drugi celovitiji susret s odabranim delima iz kamernog opusa Svetlane Maksimović, posle četiri i po godine na istom mestu, u Skupštine grada Beograda, osim sporadičnih slušanja nekoliko njenih ostvarenja u tom periodu (najuzbudljivije i najspremnije je bilo u aprilu izvođenje kompozicije Četiri muzejske sobe Simfonijskog orkestra RTS-a i dirigenta Bojana Suđića), ponovo nas je očarao originalnošću, čistom lepotom, liričnošću, iskrenošću i specifičnom, toplom emotivnošću njene u većini meditativne, transparentne, melanholične, ponekad i letargične, neagresivne, pa i usporene, u svakom tonu duboko osmišljene i izosećane muzike.

Sedam interpretacija, od kojih tri premijerne, povereno je Ansamblu za novu muziku „Gradilište“ u čijem proširenom sastavu su odnedavno i umetnici potekli iz Novog Sada: Sanja Romić, prva oboistkinja Beogradske filharmonije i docentkinja novosadske Akademije umetnosti, i klarinetista Vasa Vučković, doktorand na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, koji je ovim nastupom načinio i svojevrstan podvig, u vrlo kratkom prethodnom periodu svirajući nekoliko najraznovrsnijih programa i kao solista s resitalom i uz orkestar, kamerni i orkestarski muzičar! Okupljeni u najrazličitijim, istovremeno i vrlo fleksibilnim i kompaktnim sastavima, svi odreda su odlično razumeli prvi put viđena dela, savršeno doživljavajući i njihov senzibilan, upravo omamljujuće - misteriozan sadržaj (u nekima iskazan i naslovom), dišući svakim tonom i raspoloženjem u širokom ispevavanju i suptilnom vođenju tema u svakoj pojedinačnoj deonici.

Trajnije interesovanje za koncept orijentalnih kultura, što pored instrumenata podrazumeva i „lestvice“ kao apstraktni melodijski materijal, učinilo je da Svetlana Maksimović i za svoj drugi autorski koncert odabere nekoliko dela inspirisanih bogatim tradicijama Istoka, kao i stvaralačkim iskustvom savremenih kompozitora. Tako, prozračno tkivo prvog, Magnum misterijum (za klarinet, violinu i klavir: Vasa Vučković, Mirjana Nešković, Neda Hofman) prožima tajnovito - arhaični pev klarineta, a meditativnom pesmom O mističnoj ljubavi, na stihove Mevlane Rumija, persijskog pesnika iz 13.veka, pisanoj za mecosopran, klavir i harfu (Ana Radovanović, Neda Hofman, Milena Stanišić) dominira „glisandirajući“ glas, osećajno povezujući u zajedničkom snatrenju i obe prefinjene instrumentalne linije.

Sličnom miljeu, ali i omažu kompozitorima čija je muzika izazvala i u Svetlani Maksimović iskru inspiracije i sećanja, pripada i, u svakom smislu, prelepo ostvarenje Seni prethodnika (za  violinu, obou, violončelo i harfu: Mirjana Nešković, Sanja Romić, Srđan Sretenović, Milena Stanišić) u besprekornom saglasju prave romantične zvučnosti, vođenom zaobljenim tonom oboe, koja ih sigurnim dahom spaja u nežnim slojevima slikovitih pastoralnih pejzaža i raspoloženja. Ipak, za mnoge posetioce najsnažniji utisak ostavila su prva predstavljanja kompozicija za violončelo solo i klarinetsko - klavirski duo.

U prvoj, Jedini glas, posvećenoj Srđanu Sretenoviću, autorka ulazi u samu dušu instrumenta, koristeći sve njegove tehničke i izražajne mogućnosti, koje ovaj izvanredni umetnik prikazuje majstorski i s velikom ekspresijom. A njoj kompatibilna, retrospektivna, Predeli sećanja, u sjajnom izvođenju Vase Vučkovića i Nede Hofman, pretežno meditativnog i nostalgičnog raspoloženja, oslikanih u prvom redu kvalitetom zvuka duvačkog instrumenta, nalik antičkom aulosu, s virtuozno melizmatiziranom, duboko proosećanom kantilenom, čiji dinamički i koloritni spektar „pokriva“ najfinije boje i nijanse, izlivajući se i nežno i kliktavo, ali i folklorno rustikalno, evocira upravo vizantijsku i evropsku umetnost, koja je Svetlanu Maksimović privlačila još u ranim stvaralačkim danima.

Marija Adamov  

Piše:
Pošaljite komentar