Nova knjiga Vladimira Pištala "Sunce ovog dana"

Namenjen, pre svega predstavnicima medija, radi se o epistolarnom romanu toka književne svesti, a Pištalo ga je pisao kao pismo nobelovcu Ivi Andriću.



Izdavač, urednik i recenzent, vlasnik "Agore" dr Nenad Šaponja je otvorio razgovor o knjizi rečenicom: "Pred čitaocem je knjiga koja našu književnost čini odista velikom".



Kako je objasnio Šaponja, "smeštajući Andrićevo delo usred ličnog književnog mita, Pištalo je svoju priču o pojačanoj sadašnjici ispisao kao pismo Andriću".



"Putopis iz sveta Andrićevog književnog dela, kombinovan je sa izveštajem iz našeg sveta koji prati sunce ovog našeg dana. Nalazeći se usred propagandne kiklopizacije današnjice autor podiže svoju tačku posmatranja i otvara nam analitičke i poetičke prozore, kako prema jednoj književnoj svesti i njenom istorijskom kontekstu, tako i prema projekciji te svesti u ovom vremenu", istakao je Pištalo.



"Beskompromisno demonstrirajući etiku književne odanosti, ali istovremeno i etiku odanosti književnosti, pripovedanju sveta, Pištalo razgovara sa Andrićem na način blizak onome na koji je mladi Andrić vodio ''Razgovor sa Gojom''", objasnio je urednik Pištalov metod pisanja.



Kako je kazao Šaponja, "pišući kroz tuđu svest, usred mreže britkih asocijacija, zamaskiran je u manifestni govor eseja koji u sebi sadrži skrivenu i zbirku priča i zbirku pesama i putopis. On citaoca izveštava o Andrićevim prozorima u svet i svest iz panoptikuma, cirkusa i knjiga; o književnim prozorima u strast i u tajnu žene; o onome što žaista jesu mitski heroji njegovog doba; o Gavrilu Principu i Mladoj Bosni", kao društvenoistorijskom kontekstu nepravde poslednjeg kmetstva u tadašnjoj Evropi, ali i o istini današnjeg sveta i njegovog neokolonijalnog ustrojstva u kome usrećitelji traže od usrećenih da se odreknu sopstvenih očiju".



Lociran izmedu konkretnih vremena, Andrićevog i našeg, produžio je Šaponja, i "bezvremena književnost, ovaj današnji Pištalov razgovor sa Andrićem, uz korištenje duše kao lampe, pokazuje kako je moguće književno, jezikom slika i emocija, govoriti i o književnosti i o vremenu u kome se govori".



Nakon čitanja ove knjige, zaključio je Šaponja, ispisane kao savršeno odsvirana kompozicija, ni čitanje Andrića neće biti sasvim isto.



Vladimir Pištalo (1960) je jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca. Među njegova najpoznatija ostvarenja spadaju poetske proze "Slikovnica", "Manifesti", "Čajevi Marsa / Nocih", zbirke priča "Kraj veka", "Vitraž u sećanju", "Priče iz celog sveta" i romani "Milenijum u Beogradu", "Venecija" i "Tesla, portret medu maskama". 



Roman "Tesla, portret medu maskama" je u Srbiji ostvario nezabeležen uspeh – nakon NIN-ove nagrade, i Nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu, ušao je u čitanke za osnovnu školu i gimnaziju, objavljen je sa uspehom u svim bivšim jugoslovenskim republikama, a u SAD je doživeo dva izdanja, kao 11. prevod ovog dela na neki od stranih jezika. Krajem 2011. godine pojavilo se i specijalno zvučno izdanje u interpretaciji glumca Petra Božovića, a 2015. zvučna knjiga i na engleskom jeziku, koju je za americke čitaoce/slušaoce pročitao poznati glumac L. J. Ganser. 



Pored ovih dela, Pištalo je i autor dve neobične literarno-biografske knjige – "Aleksandride", bajkovite povesti o životu Aleksandra Makedonskog, i novele "Korto Malteze". 



U izdanju Agore, 2009. i 2010. godine su objavljena i "Odabrana dela" ovog pisca.



Prevedene knjige: "Manifesti" (francuski); "Milenijum u Beogradu" (francuski, italijanski, nemački, makedonski i bugarski); "Tesla, portret medu maskama" (engleski, ruski, francuski, makedonski, češki, poljski, bugarski, slovački, slovenački, mađarski, rumunski, turski); "Aleksandrida" (slovenački).



Kao prevodilac, dobio je nagradu "Miloš Đurić" za prevod poezije Čarlsa Simića.



Živi u Americi gde predaje svetsku i američku istoriju na Univerzitetu u Vusteru, Masačusets.